Udruga Prijatelji životinja objavila je da je posljednjih dana dobila više upita vezano za legalnost rada Udruge S-Pas. Članovi FB-grupe „Osvrt na udrugu S-PAS by Gloria Malin", potpisani kao „Borci za pravdu i istinu", obratili su se Prijateljima životinja tražeći da umjesto njih prijave to što udruga S-Pas prima pse, a nema registrirano sklonište. „Vodimo projekt Mreža za zaštitu životinja, koju čini više od 50 udruga za zaštitu životinja koje promoviraju važnost mikročipiranja i kastracije životinja u svrhu sprječavanja napuštanja i nekontroliranog razmnožavanja te udomljavanje umjesto kupnje kućnih životinja. Kako Udruga S-Pas ne dijeli te ciljeve, nije među članicama Mreže", pojasnili su Prijatelji životinja.

Navode da stoga nisu detaljno upoznati s radom Udruge S-Pas i pozivaju pojedince koji imaju bilo kakva neposredna saznanja o prekršajnim i kaznenim djelima na štetu životinja da to prijave nadležnim institucijama. „Ono što nas općenito zabrinjava je što, unatoč jasnim zakonskim odredbama, u Hrvatskoj krše svakodnevno propise veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i registrirana skloništa koja rade i dalje kao šinteraji, a koje redovito prijavljujemo. U takvom sustavu ne iznenađuje što pojedini volonteri i udruge zaobilaze zakon radi tzv. višeg cilja. To nikako ne odobravamo jer upravo udruge za zaštitu životinja trebaju biti pozitivan primjer legalnog zbrinjavanja životinja!" ističu Prijatelji životinja.

Navode da ni privatne osobe ni udruge ne smiju uzimati napuštene pse i mačke, a da to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja i Zakonom o zdravlju životinja. U prekršaju su osobe koje uzmu psa s ulice i ne prijave ga skloništu, veterinari koji takve pse označe mikročipom na pojedinu osobu ili udrugu, kao i veterinarski inspektori koji žmire na takva nezakonita postupanja. Za sve pse, neovisno jesu li napušteni, skrbnički, iz uzgoja ili iz druge države, zakonske odredbe propisuju sljedivost. Ako netko nema registrirano sklonište, tada za napuštene životinje ne postoji sljedivost, a to znači da nema kontrole odakle je životinja stigla, je li primila liječenja i sve propisano s područja zdravlja životinja te, naposljetku, gdje je udomljena.

„Nitko se ne smije baviti skupljanjem velikoga broja životinja i donacija za skrb o njima u svrhu udomljavanja, a da nema sklonište registrirano pri Ministarstvu poljoprivrede. Ako se netko bavi pomaganjem napuštenim psima i mačkama, mora imati ugovor sa skloništem, a ako ih ima više od devet, mora ispunjavati i uvjete držanja kao i skloništa. Ako pak netko ima na skrbi više od 20 pasa ili mačaka, tada mora imati registrirano sklonište. Hoteli za životinje ili privremeni smještaji također moraju imati registriranu djelatnost jer Zakon ne poznaje vrtiće za pse i slične nazive", razjašnjavaju Prijatelji životinja.

Dodaju da to znači da ne može netko natrpati 100 životinja u prostor od 40 kvadrata, gdje se onda o njima brine jedna ili dvije osobe, niti te životinje mogu imati primjerene uvjete držanja: „Sve moraju biti označene mikročipom, kastrirane i cijepljene, o čemu se moraju voditi evidencije, te se moraju redovito oglašavati za udomljavanje. Sve to, kao i hvatanje i prijevoz životinja, smiju obavljati samo osposobljene osobe, unutar sustava skloništa, a ne zaštitari životinja privatno. Iako legalnost ne jamči uvijek i dobrobit životinja, mora svima biti temelj rada. Inače se može lako dogoditi da zbog preopterećenosti i sagorijevanja jedne osobe, koja skrbi o dvoznamenkastom broju pasa i mačaka, te životinje stradaju. Ne možemo tražiti da inspekcije, komunalni redari, općine, gradovi, skloništa i građani rade po zakonu ako ga udruge krše, a vrijedi i obrnuto! Previše je napuštenih pasa i mačaka, ali ne možemo ih spašavati na nezakonit način."

Apeliraju na sve udruge i volontere koji žele pomagati životinjama da osnuju sklonište i da njihov registriran i transparentan rad bude podložan nadzoru uvjeta držanja životinja. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisuje jednostavnije infrastrukturne zahtjeve što se tiče izgradnje skloništa nego prethodni Pravilnik. Naglasak je na dobrobiti životinja u skloništu, učinkovitom radu i oglašavanju te udomljavanju životinja. To omogućava bržu i jednostavniju izgradnju i registraciju skloništa za životinje, što su već učinile mnoge udruge koje rade sve po propisima, a počele su praktički od nule.

„Ljubav prema životinjama nije dovoljna bez ispunjavanja svih zakonskih preduvjeta za njihovo zbrinjavanje. Zajedno bismo trebali uložiti dodatne napore i prijavljivati državne institucije i jedinice lokalne samouprave za koje imamo saznanja da krše zakone, a isto vrijedi i za građane i udruge. To je jedini ispravan način za rješavanje složene situacije sa zbrinjavanjem napuštenih pasa i mačaka u Hrvatskoj", zaključuju Prijatelji životinja. Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.