U tijeku je peto veliko izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena u Australiji. Trenutno doživljava najgori događaj masovnog izbjeljivanja dosad, a za to je krivo zagrijavanje oceana uzrokovano klimatskim promjenama, piše autorica Bianca Nogardy za časopis Nature.

Iako izbjeljivanje jest smrt koralja, čini se da brojnost vrsta u tom ekosustavu omogućava pojedinim vrstama prilagodbu i preživljavanje. Australski Veliki koraljni greben "iz temelja se mijenja zbog opetovanog izbjeljivanja zbog visokih temperatura oceana izazvanih klimatskim promjenama", piše Nogardy.

Ekosustavi

Njezin sugovornik Terry Hughes sa Sveučilišta James Cook u Townsvilleu, Australija kaže kako ovo "nije pitanje grebena koji umiru ili nestaju, radi se o transformaciji grebenskih ekosustava u novu konfiguraciju". Dodaje kako "vrste poput riba i rakova i drugi ovise o strukturi i trodimenzionalnosti staništa koje pružaju koralji. Kada izgubite puno koralja, to utječe na sve što ovisi o koraljima".

Hughes kaže da zagrijavanje klime tjera grebene da imaju manje koralja, a mješavina vrsta koralja se mijenja. Na primjer, razgranati koralji i koralji u obliku stola često se najbrže oporavljaju od izbjeljivanja jer brzo rastu, kaže Hughes. Međutim, oni su također vrlo skloni izbjeljivanju i imaju višu razinu smrtnosti tijekom događaja izbjeljivanja.

Kaže kako se procjenjuje da na grebenu postoji 450 različitih vrsta koralja, a takva raznolikost znači da postoji šansa da će se greben prilagoditi promjenjivim uvjetima, čak i ako promijeni karakter. "Ono što vidimo unutar vrsta je da definitivno postoji varijabilnost u tome kako reagiraju na stresne događaje".

Pod stresom

Koralji 'izbjeljuju' kad su pod stresom, izbacujući svoje živopisne rezidentne zooksantele (jednostanični eukarioti - alge koje rade fotosintezu proizvode boje koralja). Kako piše Nature, prema izvješću koje je 17. travnja objavila Uprava morskog parka Velikog koraljnog grebena - australska vladina agencija za upravljanje grebenom - greben koji se nalazi na popisu svjetske baštine doživljava najgore masovno izbjeljivanje u povijesti. Snimka koraljnog grebena kaže da tri četvrtine cijelog grebena pokazuje znakove izbjeljivanja, a gotovo 40 posto pokazuje jako ili ekstremno izbjeljivanje, piše Nature.

Izvješće se temelji na zračnim istraživanjima 1080 od procijenjenih 3000 pojedinačnih grebena Velikog koraljnog grebena i ispitivanjima manjeg broja grebena u vodi. Pokazalo se da je izbjeljivanje bilo najjače u središnjim i južnim regijama, iako je uočeno duž cijele dužine Velikog koraljnog grebena.

"Nikada nismo vidjeli ovu razinu toplinskog stresa u sve tri regije Velikog koraljnog grebena", kaže morska biologinja iz Brisbanea Lissa Schindler iz Australskog društva za zaštitu mora za Nature.

Otežan je oporavak

Ovo je peti događaj masovnog izbjeljivanja na Velikom koralnom grebenu u osam godina. Hughes upozorava da povećanje temperature oceana uzrokovano klimatskim promjenama otežava oporavak koralja Grebena između izbjeljivanja. "U posljednjih šest godina, navikli smo na izbjeljivanje svake druge godine - 2020., 2022. i sada 2024. - a to jednostavno nije dovoljno vremena za pravilan oporavak".

Australski institut za znanost o moru objavio je 18. travnja da je temperatura vode Velikog koraljnog grebena u dijelovima južnog grebena bila 2,5 stupnjeva Celzijusa viša od povijesnih ljetnih vrhunaca.

Ovo izbjeljivanje najvjerojatnije je posljedica El Niña koji je podigao prosječnu temperaturu mora za 0,3 stupnja Celzijusa u drugoj polovici 2023. u usporedbi s 2022.