Drveće je samo jedna od ideja tzv. geoinženjeringa predstavljenih u novoj studiji. Autori s Instituta za mehanički inženjering  tvrde kako se bez tih metoda neće moći izbjeći opasne klimatske promjene. Studija uključuje i 100-godišnji plan čišćenja svjetske ekonomije od upotrebe štetnih tvari.

Nakon objave studije, glavni autor dr. Tim Fox, upozorio je kako se geoinženjering ne bi trebalo uzeti kao finalnu metodu borbe protiv klimatskih promjena. Naveo je da se treba koristiti zajedno s ostalim naporima redukcije emisije štetnih plinova, te da će samo tako dati rezultate.

Mnogi znanstvenici smatraju da je svijetu ostalo još samo nekoliko desetljeća kako bi se smanjila emisija štetnih plinova, prije nego ih se toliko nakupi u atmosferi da je opasno povišenje globalne temperature neizbježno. Autori studije tvrde da se geoinženjering na način koji oni predlažu, treba koristiti na kraće periode kako bi se kupilo vrijeme, no na duže staze od ključne je važnosti smanjenje emisije plinova.

Definirali su dvije vrste geoinženjeringa. Prva metoda jest hlađenje planeta na način da se reflektira svjetlost, no to nije dugoročno rješenje. Druga metoda jest uklanjanje i skladištenje štetnih plinova iz atmosfere.

Znanstvenici su proučili stotine različitih opcija, no jedino je umjetno drveće došlo kao praktično i izvedivo uz pomoć raspoložive tehnologije.

˝Već postoje prototipovi umjetnog drveća koji su vrlo naprednog dizajna u smislu automatizacije i komponenata koje će se koristiti pri njihovoj proizvodnji. Takvo drveće moglo bi se u relativno kratkom periodu pustiti u masovnu proizvodnju˝, objašnjava dr. Fox.

Drveće bi radilo na principima hvatanja ugljičnog dioksida iz zraka kroz filtre. Plinovi bi se zatim uklanjali i skladištili. Studija predlaže razvoj ove tehnologije zajedno s infrastrukturom za skladištenje štetnih plinova.

Dr. Fox objašnjava kako je prototip umjetnog drveća slične veličine kao i brodski kontejner te da može iz atmosfere ukloniti 1000 puta više štetnih plinova nego prirodno drvo iste veličine. ˝Vjerujemo kako se metode praktičnog geoinženjeringa koje predlažemo mogu implementirati te postati dio našeg okoliša u periodu od 10 do 20 godina.˝