Usamljenost je u početku cool - nitko vas ne gnjavi, nitko vam ne prigovara, brinete samo o sebi i ne morate ništa što vam se ne da... no ta idila vrlo brzo se mijenja i postaje prava noćna mora.

Čisto za početak - statistike su pokazale da milijun starijih Britanaca provede i po mjesec dana ne razgovarajući s drugim ljudima, što je zapravo prava pravcata ljudska katastrofa, pa ne čudi da je jedan stariji par stariji od 90 godina nazvao Hitnu kako bi imali s kime - porazgovarati.

Ne čudi, stoga, da se o usamljenosti provode i istraživanja, a jedna je studija o samoći objavljena u magazinu Cortex, a vodili su je istraživači Stephanie i John Cacioppo koji su u braku, a koji su stručnjaci u psihologiji i neuronauci usamljenosti.

Rezultat? Došli su do zaključka da se mozak usamljenih ljudi razlikuje od onih koji to nisu, što praktično znači da su dokazali da usamljenost može imati fizički udar na mozak.

Usamljeni ljudi su ustvari više na oprezu zbog moguće opasnosti od stranaca jer njihov mozak postaje više aktivan u društvenim situacijama.

Časopis Psychology Today je izvijestio da kada se osjećamo društveno izoliranim, naš živčani sustav se automatski prebacuje u "stanje samoočuvanja" koje nas čini više okrutnim i obrambeno nastrojenimpa čak i ako nema stvarne prijetnje.

Istraživači su to otkrili na osnovu "upitnika samoće" na 38 "veoma usamljenih" ljudi i 32 onih "koji se nisu osjećali usamljeno".

Oni su definirali usamljenost kao subjektivan osjećaj izoliranosti, ispred faktora brojnosti prijatelja ili rodbine.

Istraživači su koristili elektrode na glavama ispitanika kako bi zabilježili moždane valove, a tijekom ispitivanja su koristili riječi poput "pripadati", "zabava", "samoća", "radost" i "tuga" - koje su trebali označiti kao "društven / pozitivan", "društven / negativan", "nedruštven / pozitivan" i "nedruštven / negativan" kako bi vidjeli različite načine na koje su odgovarali.

Otkrili su da je mozak usamljenih ljudi uslovljen za podešavanje na društvene prijetnje brže nego što se smatra "normalnim".

"Naš evolucijski model efekta društvene izolacije (usamljenosti) na mozak ukazuje na to da usamljenost promovira kratkoročno samoočuvanje, uključujući i povećanje opreznosti za društvene prijetnje", napisali su u studiji.

Također su otkrili da iako je test dizajniran da bude brz i reaktivan, kako bi ljudima dali vremena da razmisle o odgovorima, usamljeni ljudi su odabrali društveno opasne riječi poput "neprijateljski" i "povraćotina". Kazali su da to ukazuje da su usamljeni ljudi podsvjesno u potrazi za negativnosti.