Objedinjavanjem rezultata više od 40 studija nastalih u periodu između 1930-ih i 2007. godine, znanstvenici s Medical Research Council's Social and Public Health Sciences Unita iz škotskog Glasgowa, zaključili su kako topao dom pozitivno utječe na opće, mentalno i zdravlje dišnog sustava.

Pozitivni učinci topline uključuju smanjivanje simptoma i pojave prehlade i gripe, pospješeno otkrivanje alergija te manje problema s otežanim disanjem i noćnim suhim kašljem. Bolje grijanje pozitivno utječe i na otkrivanje problema hipertenzije i srčanih bolesti, a postoje i indikacije utjecaja na depresiju i anksioznost, javlja Science Daily.

"Osobe koje žive u neadektvatnim i hladnim prostorima izložene su većem riziku od razvoja kroničnih bolesti i preuranjene smrti. Zbog toga ne bi bilo loše da i zdravstvene službe obrate više pažnje na zbrinjavanje osoba koje žive u lošim uvjetima jer bi to imalo pozitivan učinak na njihovo cjelokupno zdravstveno stanje što bi pak smanjilo izdatke za zdravstvenu skrb", kaže Hilary Thomson, jedna od voditeljica istraživanja.

Doktor David Jacobs, zaposlenik nacionalnog centra za praćenje kvalitete stanovanja iz Washintona, slaže se s rezultatima istraživanja, ali dodaje i kako bi za potpunu sliku utjecaja životnog prostora na zdravlje, trebalo pogledati sve čimbenike. Glavne probleme, prema njemu, predstavljaju alergeni i toksični materijali koji se često nalaze u domovima, a kroz duži vremenski period često uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme.