Tjelovježba nam, između ostaloga, pomaže bolje djelovati pod stresom. Vježbanje 20 minuta umjerenim intenzitetom osjetno poboljšava raspoloženje, a učinak traje i do 12 sati.

Vježbanje povećava proizvodnju proteina koji podržava rast i preživljavanje moždanih stanica. Harvardska studija pokazala je da redovita tjelovježba može produljiti život za 12 do 14 godina i smanjiti rizik od pojave Alzheimera za čak 50 posto, piše portal Inc.

No, ono što vjerojatno niste znali je to da nas tjelesna aktivnost čini pametnijima, što je pokazala studija objavljena u časopisu Nature. Znanstvenici su pronašli poveznicu između tjelovježbe i bolje memorije, zaključivanja, mentalne oštrine i prosudbe. 

Oni su od ispitanika zatražili da dvije minute hodaju što brže mogu, nakon čega su im dali da rješavaju testove inteligencije.

Srednja postignuta udaljenost za muškarce iznosila je 660 koraka, a za žene 640.

"Iznenadilo nas je da se čak i kod mlađe populacije vidi da su mentalne sposobnosti slabije što je razina tjelovježbe niža. Znali smo da se ovo događa kod starije populacije, lošijeg zdravlja, no ne i kod ljudi u 30-ima", stoji u zaključku studije. 

Kada su ispitanici bili podvrgnuti pregledu magnetskom rezonancom, otkriveno je da je kod onih u boljoj fizičkoj kondiciji (muškarci koji su napravili 66 koraka, a žene 640) bijela tvar u mozgu u puno boljem stanju, a ona utječe na sposobnost učenja, pamćenja i koordinira komunikaciju između različitih djelova mozga.

Jednostavnije rečeno, mozak ljudi koji su fizički aktivni "građen je kvalitetnije" od mozga neaktivnih ljudi, odnosno ovi prvi bolje pamte, brže zaključuju i bolje odlučuju. 

Bijela masa ili tvar poboljšava memoriju vezanu za osobna iskustva, odnosno pomaže nam da bolje iskoristimo ono što smo naučili u prošlosti te možemo brže i pametnije donositi odluke u sadašnjosti. 

Dovoljno je moći malo brže hodati pune dvije minute kako bi mozak osjetio benefite, poručuju znanstvenici.