« Svijet
objavljeno prije 10 mjeseci
POTEŠKOĆE

Težak put Zapadnog Balkana u EU

U Beču su pozvani predsjednici zemalja „u čekaonici“ EU na Balkanu. Makar je Austrija njihov veliki zagovornik, čini se i da se u tim zemljama – ali i u EU, često čini korak naprijed pa dva unazad na tom putu

Konferencija o Zapadnom Balkanu
Konferencija o Zapadnom Balkanu (Twitter)
Više o

zapadni Balkan

,

EU

Jedva da je postojala važnija tema kojom bavio austrijski kancelar Sebastian Kurz za vrijeme predsjedavanja Austrije Europskom unijom od pristupa zemalja Zapadnog Balkana u EU. „EU će biti potpuna samo sa zemljama Zapadnog Balkana", ponovio je Kurz i na konferenciji o Zapadnom Balkanu ovog  ponedjeljka (19.11.) u Beču. „Austrija je važan partner ovih zemalja. Konačno, stabilnost Europe ovisi i o stabilnosti ove regije", izjavio je Kurz.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednici vlada Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore i europski povjerenici Johannes Hahn i Mariya Gabriel. No već i na ovom sastanku je u prvi plan došao spor Beograda i Prištine. EU je Srbiji najavila mogućnost pristupa Uniji 2025. godine, ali pod uvjetom da ona normalizira odnose sa Kosovom. No još uvijek ne samo da nema napretka da bi Beograd priznao Kosovo, nego nema sporazuma niti koji bi odredio spornu granicu.

Suprotno od toga, napetost se povećava. Nedavno je Kosovo povećalo carine na robu iz Srbije i BiH za 10 posto. Za premijerku Srbije Anu Brnabić je to „diskriminacija Srbije i proizvoda te zemlje", a povrh toga to krši i odredbe CEFTA-e. Utoliko je i predsjednik Vučić najavio kako će prekinuti „dijalog o normalizaciji odnosa" sa Kosovom, sve dok Priština ne ukine tu carinu. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj i u Beču pak tvrdi kako se „Srbija nije uvijek ponašala adekvatno" prema Kosovu, a naglašava i dobre odnose Kosova sa drugim zemljama regije,  kontrirao je premijer Kosova. On je istovremeno istakao dobre odnose sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, posebno Makedoniju.

„Da se držimo pravila..."

Vedran Džihič, stručnjak za Balkan na austrijskom Institutu za međunarodnu politiku (OIIP) doduše priznaje kako Srbija mnogo više izvozi nego uvozi iz Kosova, ali da problema ima mnogo više i oni su mnogo veći. Osobito kad je riječ o nadi Bosne i Hercegovine da ubrzo dobije status kandidata, Džihič konstatira kao se „u EU uvijek postavlja pitanje prave nagrade". „Ako se držimo apsolutnih mjerila, BiH je daleko od statusa kandidata." On u toj državi ne vidi ni načela pravne države, ali i to je samo jedan od brojnih problema na kojima se mora mnogo raditi.

Osim politike, u Beču je bilo riječi i o gospodarstvu: već na sastanku u Trstu je dogovorena izgradnja bolje prometne infrastrukture i stvaranje regionalnog gospodarskog prostora za bolju suradnju. Europska povjerenica za digitalizaciju Mariya Gabriel je u Beču potakla i smanjenje pristojbi za roaming, kako tih zemalja sa Europskom unijom, tako i među zemljama regije. Povjerenik za proširenje Johannes Hahn je pak ukazao na suradnju u energetskom sektoru.

No prije svega, nije slučajno što je Austrija domaćin ovog sastanka, misli Đihić. Austrija ima velikih investicija u ovim državama, ali i pored gospodarstva je Beču važno imati pouzdane partnere u zaštiti granica EU. Austrija, baš kao i Njemačka, Italija i druge zemlje Balkana i regije jesu zagovornici pristupa tih zemalja Uniji, ali i u EU se čuju druga mišljenja.

Prije svega se smatra kako francuski predsjednik Macron prije teži produbljivanju odnosa među sadašnjim članicama EU prije nego što prihvati nove, a tako razmišljaju i neke druge članice, osobito sa sjevera kontinenta. Sudbina perspektive pristupa Zapadnog Balkana uvelike ovisi o izbora za Europski parlament 2019. godine. „Sve ovisi od sastava buduće Europske komisije. Već kako bude ispalo, proširenje EU bi sa jedne strane moglo brzo doći do pozitivnog razvoja", misli Džihič. Ali moguće je i da nacionalistički trend u Europskoj uniji onda i odgodi pristup ovih zemalja na neko dugo vrijeme.

Piše: Manuela Tomić/DW
20.11.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno