Skandalozno svojatanje Istre i Dalmacije od strane predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi u nedjelju u Bazovici kod Trsta odjeknulo je u Sloveniji i Hrvatskoj poput groma iz vedra neba. Proteklih nekoliko godina, zapravo skoro cijelo desetljeće, traje svojevrsno primirje kada je riječ o bolnim pitanjima fojbi i esula, koja su godinama, pa i desetljećima, opterećivali odnose Hrvatske i Slovenije na jednoj, i Italije na drugoj strani.

No što je zapravo točno rekao Tajani? Svoj govor u Bazovici, mjestašcu pored Trsta koje uglavnom nastanjuju Slovenci, i u kojem se svake godine komemoriraju talijanske žrtve s kraja Drugog svjetskog rata, Tajani je zaključio neočekivanom porukom: "Živio Trst! Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija! Živjeli talijanski esuli i vrijednosti naše domovine!". Prije toga još je poručio milijunima Talijana koji žive u Venezueli da neće dopustiti ponavljanje "komunističke diktature kao Titove" u njihovoj zemlji.

U odvojenoj izjavi novinarima Tajani je kazao da će kao Talijan, domoljub i predsjednik Europskog parlamenta učiniti sve da skrene pozornost Bruxellesa na poslijeratne događaje i žrtve fojbi, što je talijanski naziv za kraške jame u koje su partizani, pobjednici na kraju Drugog svjetskog rata, bez suđenja bacali vojnike i civile. Onima koji negiraju fojbe Tajani je poručio da ih je pobijedila povijest, nazivajući negatore tog zločina "suučesnicima u zločinu". "Tu je na tisuće nevinih žrtava, koje su ubijene samo zato što su bili Talijani i katolici", kazao je Tajani, nazivajući žrtve ubojstava žrtvama rata i protutalijanskog neprijateljstva, koje su ubili "vojnici s crvenom zvijezdom samo zato što nisu spustili talijanske zastave".

Fojbe i Auschwitz

U Bazovici je bio i zamjenik talijanskog premijera i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, koji je zločin u Bazovici izjednačio sa zločinom u Auschwitzu. Prema njegovim riječima, djeca koja su stradala u Auschwitzu jednaka su djeci koja su stradala u fojbama, jer ne postoje mučenici A i mučenici B. Zato su i zločinci jednaki. "Jedni i drugi su zločinci", uvjerava lider desničarske Lige.

Tajanijeva i Salvinijeva izjava izazvale su burne reakcije u Hrvatskoj i Sloveniji. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je ranije Tajanija nazivao "istinskim prijateljem" i "poznavateljem Hrvatske", najoštrije je osudio Tajanijevu izjavu, rekavši kako u njoj prepoznaje "natruhe teritorijalnih pretenzija i revizionizma". Plenković je nazvao Tajanija kako bi mu izrazio nezadovoljstvo njegovom izjavom, zatraživši objašnjenje.

Na Twitteru se oglasila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je poručila kako temelji EU-a ne počivaju na neprihvatljivim vrijednostima revizionizma i iredentizma prisutnima u Tajanijevom govoru, iako je i sama u više navrata bila prozivana zbog revizionističkih izjava. Reagirali su i drugi najviši dužnosnici, kao i hrvatski europarlamentarci. Liberalni europarlamentarac Ivan Jakovčić poručio je Tajaniju da kao predsjednik parlamenta više ne uživa njegovo povjerenje.

Slično je bilo i u Sloveniji. Premijer Marjan Šarec žestoko je poručio kako je riječ o "povijesnom revizionizmu bez presedana", podsjetivši kako je cilj fašizma bio "uništenje slovenskog naroda". Upozorio je na krivotvorenje povijesti u Sloveniji, ali i s talijanske strane granice, u čemu, na žalost, sudjeluju i visoki europski dužnosnici. Predsjednik Borut Pahor u otvorenom pismu talijanskom kolegi Sergiju Mattarelli poručuje kako su neprihvatljive izjave kojima se želi stvoriti dojam da se u slučaju fojbi radilo o etničkom čišćenju, s obzirom na to da je i Mattarella na nedjeljnoj svečanosti u Rimu kazao kako žrtve fojbi nisu posljedica osvete za fašizam, nego rezultat etničkog čišćenja.

Etničko čišćenje, a ne odmazda

Naposljetku se oglasio i Tajani, koji je na početku plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu poručio kako u njegovim izjavama nije bilo nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i Sloveniji, rekavši kako nikoga nije želio uvrijediti i da mu je žao ako su njegove riječi pogrešno shvaćene. No Tajani je i u toj kratkoj izjavi rekao kako "tisuće nevinih žrtava" na talijanskoj strani nisu samo žrtve odmazde, nego se radilo o "neprihvatljivoj mržnji", koja je bila i "ideološka i etnička i društvena", jer je među žrtvama bilo puno onih koji nisu imali veze s fašistima. Tajanijeva i Mattarellina interpretacija ovog zločina i njegovih uzroka radikalno odstupa od prevladavajuće interpretacije u Hrvatskoj i Sloveniji, prema kojoj taj zločin predstavlja isključivo odgovor na zločine talijanskih fašista nad Slovencima i Hrvatima, a ne etničko čišćenje.

Sličnu poruku, samo u radikalnijoj formi, poslao je 2007. tadašnji talijanski predsjednik Giorgio Napolitano, koji je za fojbe okrivio "ekspanzionističke Slavene" i "krvoločne slavenske barbare željne osvete". Napolitanova izjava izazvala je buru u Sloveniji i Hrvatskoj, a tadašnji predsjednik Stipe Mesića optužio je Napolitana za rasizam. Verbalni sukobi i napetosti prevladani su tek nekoliko godina kasnije, 2010. godine, kada su se tadašnji predsjednici triju zemalja Napolitano, Ivo Josipović i Danilo Türk sastali u Trstu na znamenitom koncertu pomirenja. Otvorena je nova stranica u odnosima triju zemalja, što je sada dovedeno u pitanje Tajanijevom izjavom. 

Koncert mira u pulskoj Areni

Bivši predsjednik Josipović, u čijem je mandatu došlo do tog velikog simboličnog koraka, podsjeća kako je koncert u Trstu bio uvertira još važnijem susretu s predsjednikom Napolitanom u Puli 2011. godine, kada je u suradnji sa Zajednicom Talijana u Hrvatskoj u Areni organiziran koncert mira, a prethodili su mu važni razgovori dvojice predsjednika s predstavnicima talijanske zajednice, predstavnicima esula te hrvatskih antifašista. U razgovorima je istaknuta želja za mirom i suživotom, a osuđeni su svi zločini. Predstavnici esula jasno su rekli da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj, a na koncertu dvojica su predsjednika, uz televizijski prijenos, pročitali zajedničku izjavu u kojoj su podsjetili i na "tragediju žrtava talijanskog fašizma koji je progonio manjine i koji se obrušio na susjede Hrvate", kao i "talijanskih žrtava osvete vlasti poratne Jugoslavije". U izjavi se ističe i kako za sve počinjene zločine nema nikakvog opravdanja, te kako se u ujedinjenoj Europi takvi zločini neće moći ponoviti. Zbog svega toga Josipović je siguran da odlične odnose talijanske zajednice i hrvatske većine u Hrvatskoj neće poremetiti ovakve provokacije.

Mnogi koji poznaju Tajanija i njegov politički rad ostali su iznenađeni njegovim nastupom u Bazovici, s obzirom na to da je inače riječ o umjerenom političaru, članu Europske pučke stranke. Njegovu izjavu zato možemo objasniti talijanskim  unutarnjopolitičkim kontekstom, budući da je i Tajani u predizbornoj kampanji za europske izbore, a njegova stranka, Berlusconijeva Forza Italija, ne stoji dobro u anketama. U Italiji je na vlasti radikalna nacionalno-populistička koalicija, a zemlja se suočava s ozbiljnim ekonomskim teškoćama, koje se možda čine lakšima uz otvorene sukobe sa susjedima, o čemu svjedoči i aktualni sukob Rima i Pariza.

Jačanje radikalne desnice

Tajanijevu i Salvinijevu izjavu Josipović smatra "nepatvorenim iskazom iredentizma i povijesnog revizionizma". "Te su izjave, ma koliko su kasnija nevoljka i nedovoljna objašnjenja pokušala ublažiti štetu, ozbiljan udarac europskoj ideji pomirenja i zajedništva", podvlači za DW Josipović.

Upitan o razlozima ponovnog otvaranja ove teme, naš sugovornik Tajanijev i Salvinijev nastup stavlja u kontekst općeg jačanja radikalne desnice u Europi, povijesnog revizionizma i koketiranja s različitim oblicima fašizma. Na žalost, dodaje, i Hrvatska s tim ima ozbiljan problem. Josipović smatra i kako su stradanja Talijana u Jugoslaviji na kraju Drugog svjetskog rata bila rezultat brutalne osvete nad lokalnim pripadnicima i suradnicima fašističkog režima, a često i zločin nad nedužnim ljudima koji se ne smije pravdati. Podsjeća da je partizanski pokret vratio Hrvatskoj te krajeve, kao i one otete Rapalskim ugovorom. Salvinijevu usporedbu fojbi s Auschwitzom smatra potpuno neprimjerenom. "Svako stradanje i žrtva zaslužuju pijetet, a zločin osudu. Ali, okolnosti, motivi i razmjeri tih zločina potpuno su različiti", ističe bivši hrvatski predsjednik.