Svakoj osmoj vrsti ptica prijeti izumiranje, pokazuje istraživanje BirdLife Internationala, a glavni uzroci se mogu pronaći u sjeći šuma i urbanizaciji. Posebno je pogođen Novi Zeland na kojeg su u 17. i 18. stoljeću zajedno s kolonijama ljudi stigli razni sisavci, pogotovo štakori, koji su se okomili na ptičja jaja. Smatra se da je upravo zbog toga populacija ptica na Novom Zelandu prepolovljena. Novozelandski znanstvenici stoga su odlučili istražiti utjecaj ptica na svjetski ekosustav i došli do rezultata koji bi nas trebali zabrinuti.

>>Tisuće ptica palo s neba u novogodišnjoj noći

Ptice oprašuju velik broj biljaka, pojedine vrste ptica su čak specijalizirane za pojedinu biljku. Bilo bi logično da opstanak biljaka ovisi upravo o opstanku ptica, ali za tu tvrdnju dosad nije bilo jasnih dokaza. Petogodišnje istraživanje novozelandskih znanstvenika pod vodstvom Sandre Anderson donosi nam prve konkretne dokaze, piše časopis Science. Istraživanje se fokusiralo na grm Rhabdothamnus solandri s nježnim narančastim cvjetovima i jedine tri vrste ptica koje ih oprašuju, a čiji je opstanak ugrožen.

Znanstvenici su pratili promjene u širenju grma ovisno o postojanju određene ptice na nekom području. Na glavnom otoku, na kojem je opstala samo jedna vrsta ptica, broj plodova grma bio je značajno manji, a jedan grm proizveo je samo 37 sjemenki. Za razliku od toga, na otoku na kojem su prisutne sve tri vrste jedan je grm dao čak 232 sjemenke. Slični se rezultati dobivaju i kada se usporedi broj novih i starih grmova, čime je dokazano da ptice izravno dugoročno utječu na njegov opstanak.

U Europi su za oprašivanje zadužene pčele (koje su također ugrožene) i bumbari, ali su i ptice važan element ekosustava jer osiguravaju osipanje sjemena na širem području. Nadalje, brojne ptice se hrane insektima koji štete poljoprivrednim usjevima. Kao što pokazuje novozelandska studija, izumiranje ptica ima dugoročne negativne posljedice na floru i faunu, a proces će se nastaviti ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere zaštite.