Stres nije dobar za organizam u većim količinama, no kad su doze manje, pokazao se itekako korisnim - naime, znanstvenici tvrde da kada smo pod pritiskom, naši mozgovi mogu brže i lakše odrađivati informacije.

Jednostavno, kada se nalazimo pod stresom, prisiljeni smo brže razmišljati, što ujedno utječe i na naše donošenje odluka.

U privatnom i profesionalnom svijetu neprestano smo izloženu stresnim situacijama. S obzirom na sve veću količinu stresa u našim životima, znanstvenici su stres oduvijek smatrali nečim lošim. Vjerovalo se da stres uzrokuje probleme sa srcem, krvnim tlakom, rastom kolesterola, nesanicom i mnoge druge zdravstvene tegobe. No, izgleda da stres ima i svojim svijetlih strana.

Naime, nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da stres zapravo može biti vrlo koristan. Sharot je na primjeru studenata pokušala dokazati ili opovrgnuti činjenicu da ljudi, u ovom slučaju studenti, bolje razmišljaju i brže donose odluke kada su pod stresom. Kako je to moguće?

Naime, studentima je bilo rečeno da će morati održati govor pred velikim brojem ljudi, koji će ujedno biti sniman. S obzirom na to što istupanje pred velikim brojem ljudi većini studenata predstavlja vrlo stresni događaj, kod njih su se počele događati promjene. Porasla im je razina kortizola u krvi, a otkucaji srca bili su mnogo brži nego inače.

Promjene u mozgu utječu na brže razmišljanje

Kako donosi BBC, kada se nađemo u stresnoj situaciji, kod nas je potaknuta određena fiziološka promjena koja uzrokuje prepoznavanje i brže reagiranje na novonastali (ili tek potencijalni) problem.

Razlog tome je neurološki signal koji je u našem mozgu zadužen za proces učenja, a zasniva se na dopaminu - važnom neurotransmiteru u mozgu. Na neki smo način "prisiljeni" reagirati brže nego što bismo to napravili u normalnom okruženju.