Svi proizvodi u sebi sadrže klimatske troškove. Prehrambeni sustavi odgovorni su za otprilike trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova. Većina se odnosi na korištenje zemljišta, kao što je krčenje šuma, te proizvodnju na farmama.

Osim emisija, ekološki utjecaji suvremene poljoprivrede također uključuju njen vodeni otisak, eutrofikaciju vode, degradaciju tla i gubitak biološke raznolikosti.

U cilju borbe protiv klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti i sigurnosti hrane, Europski parlament je u travnju podržao Rezoluciju o zaštiti tla. Činjenica da je tlo domaćin 25% svjetske biološke raznolikosti govori o ogromnoj važnosti njegove zaštite.

Parlament je, osim toga, u lipnju podržao strategiju za bioraznolikost upozorivši na podršku poljoprivrednicima. Zastupnici su se tada usprotivili ponovnom odobrenju upotrebe glifosata od 2023.

Zeleni plan

Eko-oznake su važan instrument u promicanju politike održive proizvodnje i potrošnje. Osim smanjenja negativnog učinka na okoliš, zdravlje, klimu i prirodna dobra, cilj je poticati društveno odgovorno poslovanje i održive stilove života.

Kao što potrošačima mogu signalizirati izbor ekološki prihvatljive hrane, proizvođačima mogu biti poticaj za održivu poljoprivredu, ponovno promišljanje lanaca opskrbe i preformuliranje proizvoda.

U EU je označavanje hrane već regulirano s obzirom na prehrambene i zdravstvene činjenice. Kako je najavljeno u strategiji Od polja do stola, očekuje se da će Europska komisija 2024. predložiti održivi okvir označavanja koji će pokriti prehrambene, klimatske, ekološke i socijalne aspekte proizvoda.

Strategija sadrži 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koje se u Uniji proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana. Cilj je zaštita okoliša, potrošača, ali u konačnici i proizvođača.