Koliko zapravo sanjarenje može biti dekoncentrirajuće ovisi o tome gdje vas vaš um odvede. Što vas daje odvede - u vremenu i prostoru - to će vam biti teže sjetiti se što ste maloprije rekli ili učinili. Zanimljivo, misli koje se odnose na naše djetinjstvo, kuću ili odmor iz rane mladosti imaju veću utjecaj na naše pamćenje od onoga što se zbilo prije, recimo sat vremena. Međutim, istraživanje koje dokazuje spomenute tvrdnje provedeno je u laboratorijskim uvjetima, a ne u stvarnim (to znači da su sudionici bili namjerno potaknuti da sanjare) pa je potrebno obaviti daljnja istraživanja kako bi se vidjelo vrijedi li isto i za normalno, spontano sanjarenje.

Peter Delaney sa Sveučilišta Sjeverna Karolina iz Greensboroa htio je saznati koliko je važan sadržaj sanjarenja za njegove posljedice (uvriježeno je mišljenje da sanjarenje -ili misli koje nisu izravno vezane za trenutak u kojem ste - mogu omesti našu sposobnost pamćenja stvari koje smo tek naučili).

U eksperimentu je sudjelovalo 148 studenata koji su morali zapamtiti dvije liste riječi prikazane na monitoru računala. Između čitanja prve i druge liste studenti su imali tri podzadatka - čitati jedan paragraf teksta naglas, razmišljati o roditeljskom domu ili razmišljati o kući u kojoj trenutno žive.

Zatim su se morali prisjetiti što više riječi s obje liste. Oni koji su sanjarili o roditeljskom domu sjetili su se najmanje riječi, naročito u usporedbi s onima koji su mislili na kuću u kojoj sad žive. U prosjeku je prošlo nekoliko tjedana otkad su sudionici posljednji put bili kod roditelja, odnosno nekoliko sati od izlaska iz svoje kuće.

Nadalje, oni koji su davno bili kod roditelja i sanjarili o njima sjetili su se manje riječi.

U drugom eksperimentu sa sličnom strukturom, 116 sudionika je zamoljeno da misle ili o nekom odmor u SAD-u ili u inozemstvu - naravno između čitanja dvije liste riječi. Oni koji su razmišljali od inozemstvu zapamtili su manje riječi. Prema mišljenju stručnjaka, ovi rezultati bi mogli imati važnu ulogu u slučajevima kada ljudi žele nešto zaboraviti. Ako postoji nešto o čemu ne želite razmišljati, bit će vam bolje da s prisjetite nekog događaja iz dalje prošlosti nego onoga iz bliže s ciljem da to (što želite zaboraviti) izbacite iz uma barem na neko vrijeme, savjetuje Delaney. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Psychological Science.