Konzumiranje riže može zaštititi od debljanja, pokazala je studija koristeći podatke o prehrambenim navikama iz preko 130 zemalja svijeta. Tim istraživača, koji je radio na studiji došao je do ovakvog zaključka nakon provjere širokog spektra faktora.

Debljina u zapadnom svijetu i šire konstantno raste. Smatra se da je debljina u zapadnim zemljama gotovo dostigla svoj vrhunac, ali da nastavlja svoj rast u zemljama sa srednjim i slabijim prihodima.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 39,8 posto ljudi u SAD spada u grupu pretilih. U Japanu, međutim, taj broj iznosi samo 4,3 posto, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

Postoji čitav niz faktora koji bi mogli utjecati na ovako veliku razliku. 

Zapadne zemlje imaju prilično drugačiju vrstu prehrane u odnosu na istočne zemlje. Ono što je u osnovi zajedničko za istočne zemlje, čija je stopa pretilosti niska, jest riža.

Istraživači sa "Doshisha Women's College of Liberal Arts" u Kyotu u Japanu odlučili su bolje proučiti globalnu razliku. Nedavno su svoja otkrića predstavili na Europskom kongresu o pretilosti (ECO2019) u Glasgow u Velikoj Britaniji.

Da bi istražili ovako veliku postotnu razliku u debljini, znanstvenici su uzeli podatke iz raznih zemalja.

Otkrili su da su zemlje u kojima su ljudi prosječno konzumirali najmanje 150 grama riže dnevno, imali značajno nižu stopu pretilosti od zemalja u kojima su ljudi konzumirali manje od prosječne količine riže, oko 14 grama dnevno.

Istraživači su pokušali uzeti u obzir što više promjenjivih faktora, uključujući prosječan nivo obrazovanja, stopu pušenja, ukupne potrošene kalorije, novac potrošen na zdravstvo, postotak stanovništva starijeg od 65 godina i bruto domaći proizvod po glavi stanovnika.

Svi ovi promjenjivi faktori bili su značajno niži u zemljama čiji su stanovnici konzumirali najviše riže; međutim, čak i nakon što su to analizirali, istraživači su otkrili da je pozitivan utjecaj riže na pretilost i dalje postojao.

Prema njihovim podacima, procjenjuje se da bi porast od samo 50 grama riže po osobi dnevno, mogao smanjiti globalnu pretilost za 1 posto.

To je promjena sa 650 milijuna na 643,5 milijuna odraslih.

Utjecajna udruženja ukazuju na činjenicu da je stopa pretilosti niska u zemljama koje jedu rižu kao osnovnu hranu. Zbog toga, japanska hrana ili prehrana u azijskom stilu, zasnovana na riži, može pomoći u sprečavanju pretilosti.

Vodeći istraživač profesor Tomoko Imai misli da su uzrok tome biljna vlakna koja stvaraju osjećaj sitosti i samim tim spriječavaju prejedanje.

Različite vrste riže imaju različite efekte na organizam

Bijela riža sadrži mnogo više vlakana nego manje obrađene vrste. Koliko vlakana netko konzumira može biti ključan faktor u riziku od pretilosti.

Također, meta-analiza objavljena u BMJ 2012. godine sagledala je odnos između bijele riže i rizika od dijabetesa tipa 2.

Njezini autori su zaključili da: "Veća potrošnja bijele riže povezana je sa značajno povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, posebno kod azijske, kineske i japanske populacije."

Druga studija koja je obuhvatila više od 10.000 odraslih Korejaca otkrila je da je prehrana usredotočena na bijelu rižu povezana s pretilošću.

S druge strane, integralna riža čija se ljuska ne skida kao što je to slučaj kod bijele riže, ima veliku nutritivnu vrijednost.

Ona sadrži vitamine B1, B2, B3, B6, B12, minerale i protein, zatim, monozasićene i polizasićene masti kao i biljna vlakna.

Sama jezgra riže sadrži složene ugljikohidrate i pozitivno utječe na metabolizam i probavu i stvara dugotrajan osjećaj sitosti, što ukazuje na to da je pogodna za skidanje kilograma.

Ako bi takva jeftina, lako dostupna hrana kao što je riža, mogla igrati i malu ulogu u borbi protiv pretilosti, vrijedi pokušati.