Blues je, kao što dobro znano, uz glazbu uvijek i nešto što nije dobro.... taj osjećaj ima i ime: „nedjeljni strah" (Sunday Scaries). Iako zvuči kao usputna fraza, znanost pokazuje da je riječ o daleko raširenijem i ozbiljnijem fenomenu nego što bismo pomislili.

Prema podacima Američke akademije za medicinu spavanja (AASM), gotovo 80 posto odraslih Amerikanaca kaže da im je teže zaspati nedjeljom nego bilo kojom drugom večeri u tjednu.

U Velikoj Britaniji, vladina anketa pokazala je da 67 posto odraslih redovito osjeća tjeskobu nedjeljom prije početka radnog tjedna, a među mladima od 18 do 24 godine taj broj raste na 74 posto.

Rast kortizola

„To može biti odraz da niste zadovoljni svojim poslom, ali isto tako i da imate vrlo visoka očekivanja od sebe na poslu," objašnjava Ilke Inceoglu s Poslovne škole Sveučilišta u Exeteru.

AASN navodi da su „stres na poslu, nedostatak sna i nadolazeći popisi zadataka" najčešći okidači.

Posljedice nisu samo psihološke: istraživanje iz 2025. na starijim odraslim osobama pokazalo je da je anksioznost specifična za ponedjeljak dovela do 23 posto viših razina kortizola - glavnog hormona stresa - koje su bile prisutne kroz dva mjeseca. Ako se ne prepozna i ne ublaži, to može pogoršati mentalno zdravlje, remetiti san pa čak i utjecati na zdravlje srca.

Nije samo za one koji mrze svoj posao

„Nedjeljna tuga vrlo je individualno iskustvo," kaže profesorica Inceoglu, koja vodi istraživački projekt o fenomenu.

„Za neke je to samo mala nelagoda u pozadini misli nedjeljom. No za druge ima veliki utjecaj - osjećaju tjeskobu, strah i nisu u stanju sudjelovati u aktivnostima s prijateljima ili obitelji nedjeljom navečer. Može im poremetiti i san."

Njezino istraživanje dovodi u pitanje uvriježene pretpostavke. „Nije to samo stvar zadovoljstva poslom," kaže ona. „Naravno, ako ne volite svoj posao, logično je da se ne radujete ponedjeljku. Ali postoji i skupina ljudi koji obožavaju svoj posao, strastveni su u njemu - i opet doživljavaju 'nedjeljnu tjeskobu'."

Više ga doživljavaju mladi ljudi

Tim je proveo anketu na gotovo 600 ljudi i dubinske intervjue s 33 zaposlenika. Rezultati: 79 posto ispitanika doživljava ili je doživjelo nedjeljni strah. Konkretno, 37,3 posto ga trenutno osjeća, dok je 42 posto reklo da ga je ranije iskusilo. Nije bilo velikih razlika među spolovima, ali mladi su znatno češće prijavljivali ovaj problem.

„Otkrili smo da je povezan s dobi," dodaje Inceoglu. „Što ste stariji, manja je vjerojatnost da ćete ga doživljavati. Čini se da nakon prolaska kroz različite faze karijere imate drugačiji pogled na posao."

„Novi pakao" ponedjeljka

Psihologinja dr. Audrey Tang, autorica knjige The Leader's Guide to Wellbeing, tvrdi da nelagoda često nije samo zbog posla, već zbog nepredvidljivosti.

„Često nije u pitanju sam posao, nego nepoznanica što će se dogoditi kad se vratimo za radni stol. Umjesto laganog ulaska u tjedan, imate osjećaj da odmah krećete punom brzinom, s mislima: 'Kakva nova nevolja me danas čeka... i mogu li se s njom nositi?'"

Pandemija COVID-19 i porast rada na daljinu dodatno su zamaglili granice između prostora za rad i prostora za odmor, pogoršavajući problem.

„Nažalost, možemo se uvjetovati osjećajima koje stvaramo u svom okruženju," kaže Tang. „Ako radite u krevetu, taj prostor počinjete povezivati s mišlju na posao ili anksioznošću, pa kada pokušate zaspati - javljaju se isti osjećaji."

Kako se nositi s „nedjeljnim strahom"

Ako je anksioznost jaka ili dugotrajna, može biti potrebna stručna pomoć. No i Inceoglu i Tang nude praktične prijedloge za ublažavanje.

Inceoglu savjetuje: „Zaštitite nedjelju planom. To može biti kino s prijateljima, ili fizička aktivnost. Dokazano je da su vježbanje, društveni kontakti i hobiji odlični u borbi protiv tjeskobe."

Dodaje da i menadžeri mogu pomoći: „Primjerice, neka ne šalju mailove vikendom ili neka preispitaju nužnost ponedjeljnih jutarnjih sastanaka. Zašto ih ne premjestiti na utorak, kako bi ljudi imali vremena ući u tjedan?"

Tang pak ističe male, praktične promjene: fizičko odvajanje radnog i privatnog prostora, zatvaranje vrata kućnog ureda ili spremanje laptopa kada je radni dan gotov.

„Ako ne možete utjecati na zadatke na poslu, fokusirajte se na ono što možete - pripremite odjeću ili ručak unaprijed. Za nekoga je meditacija rješenje, za druge lagana tjelovježba ili jednostavni mindful trenuci - biti prisutan dok jedete, razgovarate s obitelji ili pijete čaj," objašnjava Tang.

Kada nedjeljna tjeskoba postane presudna

Za većinu ljudi „Sunday Scaries" su neugodan, ali podnošljiv dio radnog života. No kod nekih mogu biti toliko jaki da utječu na velike odluke. Anketa Resume.io provedena na 1.000 Amerikanaca otkrila je da je 20 posto pripadnika Gen Z-a dalo otkaz zbog nedjeljnog straha, a gotovo polovica je rekla da je to barem razmatrala.

Iako zvuči ekstremno, to pokazuje koliko anticipativni stres može oblikovati naše živote. Za neke je to znak da su nezadovoljni poslom, za druge da imaju nerealna očekivanja od sebe ili neodrživo opterećenje.

Na kraju, nedjeljna tjeskoba možda nikad neće potpuno nestati. No shvaćanje da se ne radi o „silly" ili „slatkoj" frazi, nego o složenom spoju psihologije, biologije i radne kulture - prvi je korak da se njome ozbiljno pozabavimo.

Sve u svemu, borite se protiv toga!