Mnogi su svjesni ljepota našega mora, no malo tko upoznat je sa zastrašujućim podatkom da je Jadransko more u velikoj opasnosti od izlovljavanja, zagađenja i klimatskih promjena pa je čak oko 50 % područja na rubu da postane pustoš zbog smanjenja životinjskog i biljnog svijeta.

Riblja industrija u brojkama najokrutnija je po broju jedinki ubijenih svake godine, a u Hrvatskoj je 2016. godine ulovljeno i uzgojeno 85 028 tona ribe. U svijetu je čak 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno u posljednjih 50 godina!

Postavljanjem jumbo plakata, kampanja udruge  Prijatelji životinja pod nazivom „Poštujmo naše more", koja se provodi u suradnji s organizacijom Eurogroup for Animals, ulazi u svoju treću fazu. Prijatelji životinja već su u sklopu kampanje poslali priobalnim gradovima i općinama besplatne pripreme za edukativne natpisne ploče o zabrani pecanja na plažama, a trgovačkim lancima apel da u svojim trgovinama ne prodaju žive ribe i rakove za ljudsku prehranu.

Kako bi omogućili ribama da ih se čuje i vidi i izvan morskih dubina, Prijatelji životinja postavit će 30 plakata u petnaestak hrvatskih gradova. Simpatičnim porukama hrvatskim će građanima poručiti: „Ribe u moru, povrće na tanjuru. Morske životinje osjećaju bol kao i mi. Poštujmo njihov život i slobodu.", a turistima na engleskom jeziku: „Leave the Fish in the Seas, Better Have Peas. Sea animals feel pain just like we do. Respect their life and freedom."

Sve naše vodene mase su pred izumiranjem. Tome svjedoči i sve veći broj zaštićenih vrsta u Jadranu u koje spadaju: sve morske kornjače, svi morski sisavci, školjkaš plemenita periska, puževi prugasta mitra i tritonova truba, prstaci, konjić dugokljunić, trp, da spomenemo samo neke. Od riba su kritično ugrožene, ugrožene ili osjetljive: raža volina, ćepa, obrvan, kirnja, jesetra tuponoska, žutuga, raža klinka, drozd, cipal glavaš i pagar, a broj ugroženih vrsta i dalje je u porastu.

Želimo li stati na kraj uništavanju našega plavog planeta, moraju se odmah poduzeti koraci za njegovim očuvanjem. Unatoč informacijama kako su građani Hrvatske među nacijama koje konzumiraju najmanje riba, trebalo bi ih poticati na još manju konzumaciju. Nastavi li se ovaj trend, uskoro neće biti ničega za „konzumirati", a ribarit će se samo u mutnom i opustošenom moru

Ribe nisu potrošna roba, stvari ili predmeti. Ribe su živa bića koja osjećaju bol kao i ostale životinje, a u toj sposobnosti osjećanja boli znanstvenici ih izjednačavaju sa psima i mačkama. Njihova jedina „krivnja" jest što se ne glasaju i ne vrište. Ribe jasno pokazuju želju za preživljavanjem i imaju vlastiti smisao života.

Smanjenje ribarenja i promjene u prehrambenim navikama nužni su da se opustošeni životinjski i biljni svijet počinje oporavljati u Jadranu i ostalim morima i oceanima svijeta. U protivnom, prema jednom istraživanju tima uglednih ekologa i ekonomista iz 2006., životinjski i biljni svijet u moru nestat će do 2048. godine ako se nešto bitno ne promijeni u načinu na koji se odnosimo prema stanovnicima mora.

Mi bez riba možemo, ali mora i oceani ne. Prijatelji životinja poručuju: Nemojmo jesti ribe zbog njihovih života i slobode, očuvanja našega planeta, a omega-3 masne kiseline jednostavno pronađemo u obilju biljne prehrane. Tako ćemo mi biti siti, a more cijelo.

Više informacija o kampanji i važnosti očuvanja riba može se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr.