« Život
objavljeno prije 15 godina i 5 mjeseci
Zašto vjerujemo?

Religiozna uvjerenja produkt su aktivnosti našeg mozga

Ljudi su programirani da vjeruju u Boga jer im to osigurava bolje šanse da prežive, tvrde istraživači.

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Corbis)
Više o

mozak

,

vjera

,

istraživanje

,

religija

Studija koja je proučavala način na koji se razvija dječji mozak sugerira kako su tijekom evolucije oni s religioznim uvjerenjima imali više koristi od vjere, i to na način da su se okupljali u grupe kako bi osigurali svoju i budućnost zajednice.

Istraživanja profesora psihologije Brucea Hooda, sa Sveučilišta u Bristolu, sugeriraju da je vjera u nadnaravno i magijsko usađena u naš mozak od rođenja, te da se zbog toga religiozna uvjerenja mogu pretvoriti u moćnu psihološku silu.

Njegovu studiju podržavaju i ostali istraživači koji su pronašli dokaze kojima se religiozna uvjerenja i iskustva vežu za određena područja mozga. Smatraju da su ljudi programirani da primaju duhovne osjećaje putem električnih aktivnosti koje se odvijaju u tim područjima.

Ova otkrića suprotstavljaju se ateističkom pristupu, koji tvrdi da su religiozna uvjerenja rezultat lošeg obrazovanja te indoktrinacije tijekom djetinjstva.

Profesor Hood smatra da nije dobro ljude odvraćati od njihovih vjerovanja jer ona proizlaze iz ˝fundamentalne baze˝. ˝Naše istraživanje pokazuje da djeca imaju prirodan, intuitivni način pojmljena stvari koji ih vodi do raznih nadnaravnih vjerovanja o tome kako svijet funkcionira. Kako odrastaju ta uvjerenja zamijenjuju mnogo racionalnijim pristupom, no tendencija ka vjeri u nadnaravno sada se pretvara u religiju˝, objašnjava Hood, koji organiziranu religiju vidi kao spektar vjerovanja u nadnaravno.

Tijekom jednog istraživanja otkrio je kako čak i tvrdokorni ateisti odbijaju pomisao presađivanja organa ubojice, jer vjeruju da bi se njegova osobnost i navike mogle usaditi u njihovo tijelo.

U drugom eksperimentu subjekti su zamoljeni da prerežu ˝vrijednu˝ fotografiju. Tim znanstvenika zatim je mjerio količinu znoja izlučenog tijekom te radnje, princip na kojem rade i detektori laži, uslijed čega je došlo do povećanog znojenja. To se nije događalo kada je subjektima ponuđeno da unište predmet ˝manje˝ vrijednosti. ˝Ovo samo pokazuje koliko je vjera u nadnaravno usađena u naš mozak˝, dodaje Hood.

Profesor Michael Reiss, sa Sveučilišta u Londonu, ne vidi razloge zašto bi ova studija potkopala kredibilitet religije. ˝Ljudi su složena bića, no cijeli smisao ljudskosti jest da smo duboko ukorijenjeni u prirodu.˝

07.09.2009. 11:39:57
Novi komentar
nužno
nužno