Mobilni telefoni osnovna su potreba diljem svijeta pa bi i potražnja za njima trebali ostati snažna i u vrijeme trajanja gospodarske krize, zaključci su u ponedjeljak objavljenog izvješća specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda (UN).

"S recesijom ili bez nje milijuni ljudi u Indiji, Kini, Nigeriji i ostalim tržištima u razvoju željet će mobilne telefone", navodi se u izvješću Međunarodnog udruženja telekomunikacija (ITU).

Očekuje se da će zbog sve veće osviještenosti u pogledu racionalizacije troškova kućanstva u Europi i Sjevernoj Americi željeti zadržati mobilne telefone dok će mnogi odustati od fiksnih linija u nastojanjima da uštede novac, navodi se u izvješću ITU-a pripremljenom za Svjetski sajam mobilne telefonije u Barceloni.

"Jednom kad se korisnik navikne na mobilni telefon, teško ga se može odreći, a u mnogim zemljama mobilni su telefoni postali nužnost", dodaje se u izvješću.

"Mnoge komunikacijske tehnologije, uključujući onu mobilnu i vezanu za širokopojasni pristup internetu, i dalje nude goleme potencijale za rast, s recesijom ili bez nje", kaže se dalje u izvješću. "Uz snažan potencijal za rast, mobilna telefonija može pomoći olakšati gospodarski oporavak".

Krajem 2008. u svijetu je broj pretplatnika za usluge mobilne telefonije dosegnuo četiri milijarde, nakon što je u prosjeku godišnje rastao po stopi od 24 posto. Stope zasićenosti premašuju 100 posto u Singapuru i Hong Kongu, nasuprot 30 posto u Nigeriji i tek nešto iznad 25 posto u Indiji, koja su među najbrže rastućim tržištima mobilne telefonije.

ITU napominje da su stanovnici zemalja u razvoju uvelike ovisni o mobitelima zbog glasovnih i informativnih usluga, poput poljoprivrednika i ribara koji dobivaju tekstualne poruke vezane uz vremenske prilike i cijene roba.

Popularnost mobitela u zemljama u razvoju poput Kine, Pakistana, Malezije, Tajlanda i Bangladeša može stvoriti mogućnosti za skokovit tehnološki napredak, u kojem bi pristup internetu bio klijentima omogućen i bez računala.

Među kompanijama koje su poduzele golema ulaganja na tržištima u razvoju nalaze se indijski Bharti Airtel, norveški Telenor, južnoafrički MTN, egipatski Orascom, kuvajtski Zain i Vodacom u vlasništvu Vodafonea.

Afganistan u kojem fiksna telefonija nije moguća zbog desetljećima dugog ratnog sukoba, privukao je ogranak Cable & Wirelessa, švedsko-finsku TeliaSoneru, te Atisalata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Na bogatijim tržištima poput zapadnoeuropskog i sjevernoameričkog u boljoj će poziciji biti operateri mobilne telefonije u odnosu one fiksne telefonije, budući da ulaganja koja zahtijeva održavanje mobilnih mreža mogu biti manje skupa, navodi ITU u izvješću.

Mnogi klijenti u razvijenom svijetu vjerojatno će prednost dati mobilnom telefonu i odustati od fiksne linije u okolnostima krize, te bi mogli postati oprezniji pri potrošnji i odgoditi kupovinu mobilnih uređaja, što bi moglo naznačiti potencijalne nevolje za proizvođače telekom opreme poput kineskog Huaweija, švedskog Ericssona i finske Nokije.

Smanjena dostupnost kredita mogla bi primorati operatere da srežu svoja ulaganje i potaknu konsolidaciju te industrije, kaže dalje ITU, napominjući kako bi moglo doći do porasta outsourcinga u cilju smanjenja troškova.

ITU je stoga poticao vlade diljem svijeta da u osmišljavanje aktualnih paketa poticaja za gospodarstvo uvrste i ulaganja u telekome.

Svjetski sajam mobilne telefonije počinje u ponedjeljak u Barceloni a traje do 19. veljače. Na njemu će sudjelovati više od 1.300 kompanija-izlagača iz oko 160 zemalja, uključujući hrvatske Gisdata i Infobip.