"Mora se posvetiti više pozornosti ovom uništavanju okoliša uzrokovanom ratom", rekao je u Berlinu Denis Zuzajev, stručnjak Greenpeacea za srednju i istočnu Europu.

Navodeći šumske požare, curenje otrovnog plina i izlijevanje nafte u Crnom moru, skupine su pozvale na hitnu uspostavu programa kako bi se pomoglo u uklanjanju opasnosti i obnovila priroda i okoliš.

"Bit će potrebna značajna financijska sredstva, djelovanje i predanost obnovi prirode i okoliša", dodao je Zuzajev u izjavi. "Ova sredstva treba izdvojiti sada, a ne nakon završetka rata."

Aktivisti su predstavili i interaktivnu kartu najtežih slučajeva štete nanesene okolišu. Veliki dio štete potvrđen je satelitskim snimkama.

Predstavljeni primjeri uključuju šumski požar na više od 17.000 hektara zemlje u istočnoj regiji Luhansku koji su navodno izazvali ruski projektili.

Na mnogim mjestima u Ukrajini istjecao je otrovni dim od izgaranja fosilnih goriva u elektranama.

A u srpnju 2022. tim stručnjaka za zaštitu od zračenja dokumentirao je štetu u zoni isključenja oko nuklearne elektrane u Černobilju.

Prema studiji, zahvaćeno je oko 20 posto zaštićenih područja u zemlji. Osim izravnog uništenja, opasnost predstavlja i dugotrajna izloženost ostacima streljiva, istaknule su organizacije.

"Rat pogađa prirodu jednako kao što pogađa ljude i infrastrukturu", rekla je Jevhenia Zasiadko, voditeljica klimatskog odjela Ecoactiona.

Priroda je "tiha žrtva" pa šteta uglavnom prolazi nezapaženo, dodala je i upozorila da će se posljedice još dugo osjećati.

"Obnova okoliša stoga mora biti dio ukupnih planova obnove."