Na prapovijesnom arheološkom lokalitetu Vučedolu nedaleko od Vukovara završila su ovogodišnja arheološka istraživanja u sklopu kojih je su nastavljeni radovi na kopanju sonde otvorene prije dvije godine, a održana je i Ljetna arheološka škola pod vodstvom dugogodišnjeg istraživača Vučedola, arheologa Aleksandra Durmana.

"Ove smo godine istraživali nivo podnica vučedolske kulture i naišli na četiri horizonta vučedolskih podova. Nalazi su tipični za vučedolsku kulturu, a očekujemo da ćemo naići na puno više materijala kada dođemo do dubljih slojeva", rekla je novinarima voditeljica arheoloških istraživanja na Vučedolu, Jacqueline Balen, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Prema njezinim riječima, iduće godine arheolozi će nastavit istraživanja na sondi kako bi došli do najstarijih slojeva vučedolske kulture, a preko njih i do sloja kostolačke kulture koja, kako je kazala, također pripada razdoblju eneolitika, ali je starija od vučedolske kulture.

Na vučedolskom prostoru istražuje se kultura naroda koji su to područje naseljavali u razdoblju između 3500. i 2500. prije Krista. Vučedolska kultura bila je suvremenica starom egipatskom carstvu, ranodinastičkom dobu u Sumeru i početnom razdoblju Troje.

U sklopu Ljetne arheološke škole, u čijem su radu sudjelovali studenti arheologije zagrebačkog i solunskog sveučilišta, izrađena su dva monoksila-čamca od hrastovih trupaca, koji su replika čamaca pronađenih u slovenskom arheološkom nalazištu Ljubljansko barje, iz vremena vučedolske kulture.

Arheološka istraživanja na Vučedolu provode se u organizaciji Gradskog muzeja u Vukovaru, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dio su projekta Vlade i Vijeća Europe "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol". (hina/metro-portal)