U Hrvatskoj je to doduše manje, no nije na odmet biti oprezan. Ova zračenja dolaze iz prirodnih i umjetnih izvora. Polovica godišnje doze zračenja dolazi od tzv. prirodne "pozadinske radijacije", a manje količine od kozmičkih zraka i same planete Zemlje. Druga polovica radijacije dolazi iz umjetnih izvora, koji mogu biti medicinski, komercijalni ili industrijski, dok medicinske procedure tipično obuhvaćaju 96 posto ovog umjetnog zračenja.

Hrana - sve biljke i životinje sadrže tragove radioaktivnog kalija -40, te radija -226. U stvari, sva voda sadrži razgrađeni radioaktivni uranij i torij. Ipak, te količine su vrlo male, te sva hrana i voda koju osoba konzumira tijekom godine dosegne ukupno 30 milirema. Problem je tvornički obrađena hrana, koja može sadržavati neke, ne potpuno provjerene radioaktivne supstance.

Sunce - i dok Zemljina atmosfera radi dobar posao kako bi nas zaštitila od konstantnog kozmičkog zračenja koje dolazi od sunca i zvijezda, nešto ipak uspije proći. Područje na kojem osoba živi određuje kolikoj će količini zračenja biti izložena. Tome pridonose razlike u nadmorskoj visini, atmosferskim uvjetima i Zemljinom magnetskom polju.

Mobiteli - radijacija mobitela stalna je, premda znanstveno još uvijek neistražena, zdravstvena prijetnja. San Francisco je tako postao prvi američki grad u kojem prodavači moraju istaknuti nivo zračenja pojedinog uređaja. Mobiteli, baš kao i tv aparati, monitori, antene, strujne mreže, telefonski kablovi itd. emitiraju zračanje koje ljudsko tkivo apsorbira, tako da se preveliko konstantno izlaganje nikako ne preporučuje.

Rendgen - s obzirom da medicinske procedure čine 96 posto umjetnog zračenja kojem se izlaže prosječna osoba, ljudi bi trebali ograničiti broj i tip x-zraka koje primaju. Rendgen, mamografija i CT povećavaju prosječnu dozu radijacije. Rendgen dojke donosi dozu od 10 milirema, dok CT cijelog tijela oko 1000 miligrama.