Radna skupina Udruge Eko-Kvarnera za pitanja izgradnje terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) ocijenila je da je u Studiji za izbor lokacije LNG teminala tvrtke "Ekonerg" zanemareno nekoliko elemenata koji mogu utjecati na sigurnost i kvarnerski ekosustav bude li se terminal gradio u Omišlju, rekao je danas na konferenciji za novinare predsjednik vijeća Eko-Kvarnera Vjeran Piršić.

Na konferenciji su još bili saborski zastupnik SDP-a Ivica Pančić, projektant energetskih pogona Davor Milić Štrkalj i povjerenik Udruge ribara Hrvatske za sjeverni Jadran Slavko Cvjetković.

Piršić je rekao da je u Studiji zanemareno moguće pothlađivanje mora budući da bi se njime u Omišlju zagrijavao plin s oko minus 160 stupnjeva Celzijevih na plus pet stupnjeva. Druga se primjedba radne skupine Eko-Kvarnera odnosi na opasnost od kemikalija ako LNG terminal bude u blizini petrokemijskih pogona u Omišlju.

Osim toga, u Studiji nisu razmotreni učinci terminala na ribarstvo ni opasnost od terorizma, rekao je Piršić dodajući da Eko-Kvarner zbog tih razloga traži dodatna istraživanja u vezi s lokacijom LNG terminala.

Ivica Pančić ocijenio je da najveću korist od budućega LNG terminala treba imati Hrvatska te da se lokacija određuje i projekt provodi "u polutajnoj atmosferi", što, dodao je, upućuje na to da Vlada više skrbi o interesu stranog kapitala nego o interesima Hrvatske.

Vlada bi trebala redefinirati svoju početnu poziciju i zatražiti da terminal bude u većinskom vlasništvu, najmanje 51 posto, hrvatskih tvrtaka, istaknuo je Pančić. Dodao je da je mnogo imovine već rasprodano te da se HEP, Hrvatske šume i Hrvatske vode ne smiju privatizirati.

Cvjetković je rekao da bi od kvarnerskog ribarstva, ako se LNG terminal izgradi u Omišlju, mogle ostati samo uspomene jer bi ga mogao ugroziti veliki promet brodova i kemikalije.

Konačna odluka o lokaciji LNG terminala još nije donesena. Vladino povjerenstvo za ocjenu Studije izbora lokacije terminala za LNG zaključilo je u srpnju ove godine da su - s obzirom na razmatrane kriterije - najprihvatljivije lokacije "Dina" na otoku Krku i "Ubac" u Raškom zaljevu te je predložilo da se u studiji procjene utjecaja na okoliš obradi jedna od tih njih ili pak obje. (HINA)