Ukoliko vas zanima kako izgleda slijepa ulica evolucije, ne morate gledati dalje od police s voćem u bilo kojem supermarketu. Svaka banana koju jedete je neplodni klon, a ni njezini divlji preci nisu bili puno bolji kada se radilo o traženju novih gena.

Čak i ako niste stručnjak za genetiku, vjerojatno vam je jasno da situacija u kojoj se nešto zadnjih 7000 godina nije ni malo promijenilo, već se samo beskonačno klonira, nikako ne može biti dobro.

Nažalost, bit ćete u pravu, znanstvenici nemaju dobre vijesti ni za banane, ali niti za nas koji ih volimo jesti.

Zbog činjenice da su sve banane doslovno (genetski) iste, ukoliko bilo koja bolest napadne jednu bananu, gotovo je sigurno da će vrlo brzo pokositi i njene ostale primjerke.

Uostalom, slična se situacija već jednom u povijesti dogodila, i to sredinom prošlog stoljeća, kada je tzv. Panamska bolest pokosila cijelu podvrstu banana nazvanu Gros Michel. O tome koliko je bolest bila uspješna svjedoči i činjenica da je malo tko danas uopće čuo ili zna kako izgledaju Gros Michel banane.

Trenutno je u svijetu najrasprostranjenija podvrsta koja se zove Cavendish, a njoj pripadaju i banane koje se prodaju u našim krajevima. Međutim, brojni znanstvenici upozoravaju kako bi u sljedećih 10 do 20 godina ova vrsta banane mogla postati nepogodna za uzgoj, zahvaljujući klimatskim promjenama.

U traženju rješenja ovog problema, znanstvenici su se okrenuli areholozima, povjesničarima i antropolozima, kako bi istražili ne samo povijest banane, već i povijest uzgajanja i konzumacije banana od strane ljudi.

Znamo da su banane porijeklom iz jugoistočne Azije, a arheološki nalazi svjedoče da su prvi puta organizirano uzgajane prije više od 7000 godina.

Znanstvenici se nadaju da će ovo istraživanje dati odgovor na pitanje o tome kako su banane postale neplodne i ušle u evolucijsku slijepu ulicu. Ukoliko uspijemo to saznati, otvara nam se mogućnost da obrnemo taj proces.

Vjeruje se kako u svijetu još uvijek postoje divlje vrste banana koje su vrlo slabo poznate, a koje bi mogle biti puno otpornije na bolesti i klimatske promjene. Nadamo se da će neumorni znanstvenici ipak uspjeti pronaći neko rješenje prije nego bude prekasno.