Nakon brojnih istraživanja koja su se bavila utjecajem količine sna na djelovanje mozga, znanstvenici su došli do zaključka kako previše ili premalo sna djeluje negativno na čovjekove kognitivne sposobnosti, ali ne i na kratkoročno pamćenje. 

Ubrzani životni tempo često nam ne dopušta spavati onoliko koliko bismo mi poželjeli pa najčešće je san taj koji pati zbog svih obaveza. Previše vremena provedenog pred ekranima, velika količina kofeina i stres, samo su neki od čimbenika koji još pospješuju smanjenje broja sati provedenih u krevetu.  

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kanadi proveli su najveće istraživanje o ljudskom spavanju, a obuhvaćalo je je čak 40 000 sudionika. "Zaista smo željeli obuhvatiti navike o spavanju ljudi diljem svijeta", rekao je kognitivni neuroznanstvenik Adrian Owen, piše Medical News Today.

Upravo su raznolikost i mnogobrojnost sudionika omogućili znanstvenicima usporedbu utjecaja nedostatka sna kod osoba različite dobi, profesija i životnih stilova.

Sudionici su za vrijeme testiranja morali ispuniti 12 kognitivnih testova kako bi znanstvenici mogli zaključiti kakav utjecaj na psihičko zdravlje ima san. 

Rezultati su pokazali kako ljudski mozak najbolje funkcionira nakon sedam do osam sati sna, a sve manje ili više od toga uzrokuje određene tipove problema.

Zanimljiva je činjenica da je učinak bio jednak bez obzira na dob ispitanika, a utjecaj se najviše mogao prepoznati na kognitivnih funkcijama koje su uključivale identificiranje složenih obrazaca i korištenje informacija za rješavanje problema. 

Jedno od najzanimljivijih otkrića je da su se pojedinci koji su spavali po četiri ili manje sati ponašali kao da su osam godina stariji, što znači da manjak sna uzrokuje i efekt bržeg starenja. Još je zanimljivija činjenica ta da su i oni s viškom sna pokazivali jednake simptome. 

Također, dokazano je kako, iako utječe na dugoročno pamćemje, nedostanak sna neće poremetiti i kratkoročno.