Pretilost pogađa više od polovice odraslih Hrvata, pokazalo je istraživanje agencije Gfk provedeno u dva navrata, 2010. i 2014. godine, a u tom kratkom razdoblju broj pretilih porastao je za čak 6 posto.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 odraslih građana Hrvatske, a iz tih je podataka izračunat BMI (indeks tjelesne mase) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.

BMI je tjelesna masa u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima.

>> Pretilost ozbiljno skraćuje život >>

Osobe čiji BMI je od 20 do 25 su normalne tjelesne mase, one sa indeksom 25 do 30 imaju prekomjernu tjelesnu masu, a one čiji indeks je iznad 30 smatraju se pretilima.

Prosječni BMI je 2010. bio na gornjoj granici normalne tjelesne mase (25), u 2014. godini zašao je u područje prekomjerne tjelesne mase (26), a najveći porast indeksa primjećen je u skupini mladih ljudi od 15 do 35 godina, navodi GfK.

Podaci pokazuju da je 2010. pretilih bilo 15%, a onih s prekomjernom tjelesnom masom 35%, dok je 4 godine kasnije udio pretilih porastao za 1%, a onih s prekomjernom tjelesnom masom za 5%.

>> Zdrava pretilost je mit, a ne stvarnost >>

Također, za 3% pao je udio osoba s normalnom tjelesnom masom (s 45% u 2010. na 42% u 2014. godini), a za isti postotak pao je i udio pothranjenih (s 5 na 2%).

GfK je u drugom istraživanju, provedenom u ožujku, pokušao saznati koliko hrvatskih građana nešto poduzima po pitanju viška kilograma, a pokazalo se da je tijekom jeseni i zime ukupno 24% građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne mase.

Dakle, na smanjenju viška kilograma radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu tjelesnu masu.