Prehlada je karakteristična bolest za jesenske dane, baš kao i za proljeće, a najčešće je dobivamo rinovirusom, nešto rjeđe virusima parainfluence.

Inkubacija obične prehlade je vrlo kratka, iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi - hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa.

U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Osjećaj mirisa je obično oslabljen. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima.

Prehlada je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Uobičajeni laboratorijski nalazi, kao sedimentacija i broj leukocita uglavnom su normalni.

Liječenje

Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature).

Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Prevencija

Zbog posvemašnje izloženosti i vrlo lakog prijenosa virusa, prehladu, u pravilu, nije moguće spriječiti. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Nije dokazana ni učinkovitost vitamina C u sprječavanju ili liječenju obične prehlade.