Postupkom protiv Poljske zbog prijestupa u vezi s pravnom državom Europska komisija čini presedan. Po prvi put Junckerova Komisija primjenjuje instrument koji je uvela u ožujku 2014. uz potporu Europskog parlamenta, unatoč protivljenju Ministarskog vijeća, dakle predstavnika nacionalnih vlada.

Mehanizam u slučaju povrede pravne države je zapravo samo formalni, strukturirani dijalog između Komisije i "prekršitelja". Mehanizam je uveden kao mjera prije stvarnog kaznenog postupka prema članku 7 Lisabonskog ugovora EU-a. Ova "politička atomska bomba", kako je postupak nazvala bivša povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, može na kraju dovesti do oduzimanja prava glasa optuženoj državi. EU još nikad nije primijenio članak 7. Nije se usudio učiniti to ni 2010. kad je Europska komisija od Mađarske zahtijevala reviziju ustavnih promjena.

Kako se ne bi odmah moralo izvlačiti najteže oružje sad postoji politička predigra. U njoj su od ovog ponedjeljka Europska komisija i poljska vlada.

Što Europska komisija predbacuje Poljskoj?

Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans i njegovi pravnici predbacuju poljskoj vladi da je pravna država u Poljskoj "sustavno ugrožena". Promjene glede sastava Ustavnog suda i ograničenje njegovog načina rada ograničavaju neovisnost pravosuđa na način koji krši europska načela pravne države, smatra Timmermans. Ta osnovna načela zapisana su u Lisabonskom ugovoru koji je potpisala i Poljska. Protivljenje vlade da presude suda objavi i prizna zaoštrilo je stanje.

Kako reagira poljska vlada?

Nacionalno-konzervativna predsjednica poljske vlade Beata Szydlo u postupku Europske komisije vidi napad na suverenost Poljske. Ona inzistira na pravu da njezina stranka nakon uvjerljive pobjede na izborima prošle godine može tako oblikovati pravosuđe, medije i politiku kako to, po njezinom mišljenju, žele birači. Osobni razgovori Timmermansa u Varšavi nisu donijeli nikakvo približavanje stajališta. Szydlo je u poljskom parlamentu ustvrdila da Komisija želi uništiti EU. "Nema Poljska problem s Komisijom, Komisija ima problem sa samom sobom", kaže Szydlo.

Postoji li sudac?

Načelno je takozvana Venecijska komisija Vijeća Europe u Strassbourgu priznata institucija kod zakučastih pitanja pravne države. Ovo tijelo sastavljeno od europskih i američkih stručnjaka za državno pravo poljska vlada je izričito zamolila za mišljenje. Ali, Venecijska komisija je u ožujku donijela odluku protiv Poljske. No vlada u Varšavi je ipak smatrala da ju ne obvezuje obećanje da će poštivati mišljenje Venecijske komisije.

Vijeće Europe je organizacija europskih država koja prije svega nadzire poštivanje ljudskih prava. Ono nije tijelo Europske unije.

Kako se dalje odvija postupak?

Nakon početka dijaloga u siječnju poljska vlada je imala četiri mjeseca vremena da objasni svoje postupke. S obzirom da Europska komisija zasad ne uočava da se poljska vlada počela baviti njezinim prigovorima, ona sad pokreće drugi stupanj mehanizma: objavila je formalno upozorenje Poljskoj da se vrati načelima pravne države. Sad vlada u Varšavi ima samo još dva tjedna da reagira na upozorenje. Ako taj rok prođe bez pomaka Europska komisija će izreći konkretnu preporuku, koje korake Poljska mora poduzeti kako bi sačuvala načela pravne države, osobito neovisnost Ustavnog suda i slobodu medija. Ako Poljska ne udovolji tim zahtjevima, ostaje otvorena mogućnost korištenja "političke atomske bombe", dakle pokretanje postupka prema članku 7 Lisabosnkog ugovora.

Može li EU stvarno kazniti Poljsku?

Europska komisija nema mogućnosti uvođenja sankcija protiv država članica. To bio moglo samo Vijeće Europske unije, dakle tijelo u kojem su predstavljene vlade svih 28 članica. Vijeće može prema članku 7 Lisabonskog ugovora četveropetinskom većinom utvrditi da u Poljskoj postoji "jasna opasnost teškog kršenja" zajedničkih vrijednosti. Poljska bi dobila preporuku kako da ukloni taj nedostatak. Ako se to ne dogodi Vijeće može utvrditi da postoji "teško kršenje". To se mora utvrditi jednoglasno. Pri tom optužena članica ne bi imala pravo glasa, dakle za odluku bi moralo biti svih ostalih 27 članica. Ali, teško je vjerovati da bi svih ostalih 27 članica - uključujući i Veliku Britaniju - donijele takvu odluku protiv poljske vlade. Mađarski predsjednik vlade Viktor Orban već je izrazio solidarnost s Poljskom. U slučaju jednoglasne odluke Vijeće bi moglo izreći kaznu Poljskoj: ili oduzimanje prava glasa ili obustavu financijskih sredstava iz europskog proračuna. Za konkretno uvođenje sankcija potrebna je još samo takozvana kvalificirana većina (260 od 352 glasa, odnosno 15 država članica, pri čemu broj glasova svake države ovisi o broju njezinih stanovnika, a kvalificirana većina mora predstavljati 62 posto stanovnika EU-a).

Je li moguće uvođenje sankcija?

Trenutno je to teško zamislivo. Europska komisija u Bruxellesu se zapravo trudi da ne izazove još više kriza u Europskoj uniji. S druge strane Komisija kao "čuvarica ugovora EU-a" mora voditi računa i o vlastitoj vjerodostojnosti. Jasno je da bi postupak zbog kršenja načela pravne države i postupak po članku 7 trajao još mjesecima, ako ne godinama. Osim toga poljska vlada bi mogla protiv pojedinih koraka postupka podići tužbu pred Europskim sudom.

Dosad je Europska unija u takvim sporovima uvijek na kraj izlazila bez formalnih sankcija. Mađarski premijer Viktor Orban je nakon oštrog prijepora s Komisijom 2012. donekle popustio. Izolacija Austrije 2000. godine, kad je desno-populistički FPÖ ušao u vladu, pokazala se kontraproduktivnom. Ulazak neofašista u vladu Silvija Berlusconija u Italiji također nije sankcioniran. Prag za uvođenje sankcija je prilično visok. "Samo kad je Viktor Orban bio na putu ponovnog uvođenja smrtne kazne nazirala se crvena linija", kaže jedan europski diplomat. Da je Orban ustrajao na tomu sigurno bi moralo doći do kaznenog postupka prema članku 7, kaže ovaj diplomat.