Naporan posao, zahtjevni članovi obitelji, glasni susjedi i neizdržive vrućine stvari su koje nas svakodnevno čine nervoznima i unose stres u naš dan, stoga ni malo ne čudi što prosječan čovjek pokušava sve kako bi ispoljio nakupljenu ljutnju i frustracije. Nažalost, ovo je potpuno pogrešna taktika za kvalitetno nošenje sa stresom, kažu znanstvenici.

Istraživači sa Sveučilišta iz Kenta u Velikoj Britaniji rekli su svojim studentima da kroz 14 dana vode dnevnike u koje su morali zapisivati stvari koje ih najviše muče te načine na koji su se pokušali nositi sa njima. Isto tako, na kraju dana morali su napisati kako se osjećaju zbog toga.

Strategije koje su studenti primjenjivali za nošenje sa stresnim situacijama različite su: poricanje, religija, korištenje različitih supstanci, krivnja, nervoza te različita druga ponašanja koja su im omogućila da se mentalno „odvoje" od stresnih misli.

Među ovim načinima, najlošiji utjecaj na raspoloženje na kraju dana imalo je upravo traženje potpore drugih ljudi, a loše posljedice na raspoloženje ostavljaju i poricanje te nervozno ponašanje.

S druge strane, bacanje pozitivnog svjetla na cijelu situaciju i pokušaj da se iz svega napravi nešto dobro imali su pozitivan utjecaj na zadovoljstvo sobom. Isto takav utjecaj polučio je i humor te blaga doza autoironije.

Voditelj istraživanja, dr. Joachim Stoeber, smatra kako će rezultati ove studije provedene na 150 ljudi biti zanimljivi psiholozima, pedagozima i savjetnicima koji rade s ljudima na tome kako se riješiti stresa.

„Doista nema smisla neprestano se vraćati na situacije zbog kojih niste ponosni ili koje su vam priuštile stres. Jednostavno, prihvatite ono što se dogodilo, tražite pozitivne stvari u svemu i najvažnije, naučite se dobro nasmijati" zaključuje profesor.