Rast temperatura traži hitnu akciju. Državnici moraju naći rješenje za klimatske promjene. Još uvijek možemo izbjeći najgore, ali nemamo više vremena za gubljenje', prenijela je WMO u svom priopćenju riječi glavnog tajnika Antónia Guterresa.

Svaki od ova tri mjeseca temperature na površini mora obarale su rekorde, a morski led na Antarktici dosegla je rekordno nisku razinu za ovo doba godine. Cijelo ljeto stizale su vijesti o toplotnim valovima širom svijeta, pa i kod nas.

U srpnju brojne države zabilježile su rekordno visoke temperature, a samo u Meksiku od posljedica vrućine umrlo je više od 200 ljudi.

Spomenuta temperatura na površini mora i oceana zapravo bilježi rekorde posljednjih pet mjeseci, dakle i u travnju i svibnju. Prosječna globalna temperatura mora u kolovozu dosegla je 20,98 stupnjeva, a prethodni rekord iz ožujka 2016. nadmašen je u svakom kolovoškom danu. Međutim ono što zabrinjava nisu rekordi, nego trajnost takve situacije i utjecaj koje tako visoke temperature imaju i na ljude i na prirodu, a očita su posljedica zatopljenja cijelog klimatskog sustava.

Prema podacima WMO-a, sam kolovoz je bio daleko najtopliji kolovoz dosad, ali je nadmašen i dosadašnji rekordno najtopliji mjesec ikad, ovogodišnji srpanj. Kako je objavila WMO, temperatura kopna i mora bila je stupanj i pol toplija od prosjeka zabilježenog između 1850. i 1900.

Stanje bi se još moglo dodatno zaoštriti kad u akciju krene El Niño. Kako je poznato, riječ je o klimatskoj pojavi u kojoj se pojas toplih voda širi od pacifičke obale Južne Amerike, što često donosi više temperature na globalnoj razini, ali i ekstremne vremenske i druge opasne pojave poput toplotnih udara, požara, poplava... Ove godine El Niño se u pacifičkim tropima pojavio prvi put u posljednjih sedam godina, pa je vrlo velika vjerojatnost da će se zatopljenje oceana produžiti do kraja 2023.

Možda efekte El Niña nećemo značajnije osjetiti u našim krajevima, ali očito je - trebamo se pripremiti na nove, i to dugotrajne ekstreme.