Dvadeseto stoljeće donijelo nam je drastičan napredak medicine, koji nije poboljšao samo kvalitetu života prosječnog stanovnika našeg planeta već i njegovo trajanje. Upravo su lov na vječnu mladost i dug život predmet razmišljanja i opsesija ne samo svakodnevnih i običnih ljudi, već i znanstvenika. Svakih nekoliko mjeseci možemo čitati o nekakvom novom otkriću eliksira dugovječnosti, koje će promijeniti naš svijet iz temelja. Prošle je godine jedan američki tim znanstvenika objavio kako se danas rađaju zadnje generacije ljudi koje će morati umrijeti, a naša će djeca i unuci imati na raspolaganju tehnike kojima će im se životni vijek moći produžiti u nedogled.

Ne ulazeći pretjerano u samu znanstvenu opravdanost ovakvih tvrdnji, ne možemo se ne zapitati bi li životni vijek od tisuću ili više godina doista bila tako dobra ideja kako nam na prvu zvuči? Mnogi sociolozi i antropolozi misle da ne bi, i to potkrepljuju s ovih pet tvrdnji.

1. Rad koji ne oslobađa

Razmislite na trenutak - prosječni životni vijek u zemljama zapadnog svijeta iznosi 80 godina, a svatko od nas mora raditi 40 kako bi stekao uvjete za punu mirovinu. To znači da polovicu svog života provedemo radeći. Pokušajte sad ove odnose prenijeti u životni vijek od tisuću godina, gdje provedemo 500 godina radeći. Možete li zamisliti ijedan posao na svijetu koji vam ne bi dosadio nakon toliko vremena?

2. Višak vremena

Čak i kad bi sutra netko izumio serum za dugovječnost i ubrizgao nam ga, to ne bi odmah promijenilo način na koji danas vodimo život - prvih dvadesetak godina se obrazujemo, nakon toga počinjemo karijeru i osnivamo obitelj, odgojimo vlastitu djecu i unuke te odlazimo u zasluženu mirovinu. I što nakon toga? Čak i ako nedostatak novca zbog niskih mirovina ne bi bio problem, više stotina godina umirovljeničkog života malo bi komu bilo zabavno.

3. Svijet je doista malo mjesto

Ukoliko imate dovoljno novca, i sadašnji vam je ljudski životni vijek sasvim dovoljan da posjetite sve što vrijedi posjetiti na našoj ipak maloj planeti. Možete nam sad netko tvrditi kako je ama baš svaki kutak planete jednako lijep i vrijedan, ali mi se ipak ne slažemo. Pokušajte zamisliti kako bi putovanja izgledala da imate tisuću godina slobodnog vremena.

4. Produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih

Iako ne želimo biti pesimisti, povijest nas uči da su u plodovima gotovo svakog ljudskog postignuća do sada prvo uživali bogati i moćni, a obična je raja dobila istu privilegiju tek kad bi bogatuni pažnju usmjerili na neku novu igračku. Upravo zbog toga moramo pretpostaviti da bi eliksir vječnog života prije svega bio dostupan onima koji to dobro mogu platiti, čime bi se bogatima omogućilo da žive dulje i postanu još bogatiji, a siromašni bi bili prisiljeni živjeti i umirati u bijedi, kao i do sada.

5. Zemlja kao starački dom

Iako je teško predvidjeti kojom bi brzinom ljudi starili da žive tisuću godina, za pretpostaviti je da bi zadnju petinu životnog vijeka bili nedovoljno sposobni brinuti o sebi. U slučaju životnog vijeka od tisuću godina, to znači da bi se o njima netko trebao brinuti i do dva stoljeća. Starački bi domovi bili posvuda, a mladi ljudi bi uglavnom bili zaposleni u industriji brige o starcima. Idealni svijet? Nismo baš sigurni.