Znanstvenici su pokazali da se učinak lijeka može pojačati ili potpuno poništiti manipuliranjem očekivanja. Studija je također identificirala regije mozga koje igraju ulogu u ovom procesu. Stručnjaci navode kako ovi rezultati mogu imati važne posljedice za njegu pacijenata i testiranje novih lijekova.

Naime, proveden je eksperiment tijekom kojeg su noge 22 volontera bile izložene izvoru topline. PVolonteri su morali prijaviti nivo boli na skali od 1 do 100. Također su bili povezani intravenozno kako bi mogli dobivati lijek bez svog znanja.

Prosječan nivo boli iznosio je 66. Volonteri bi zatim primili sredstvo za olakšanje boli, a razina se spustila na 55. Zatim bi im se reklo kako su primili lijek, da bi razina boli pala još niže, na 39. Nakon toga, bez promjene doze, volonterima je rečeno kako je lijek povučen te da ponovo očekuju bol, a razina je skočila na 64. Stoga, iako su volonteri primali lijek, prijavili su isti nivo boli kao i kada ga nisu dobivali.

Studija je uključivala zdrave ljude koji su podvrgnuti boli na kratak period vremena. Ljudi s kroničnim stanjima koji su neuspješno isprobavali mnoge lijekove tijekom godina, imali bi puno negativnije iskustvo, koje bi se moglo odraziti i na njihovo buduće zdravlje. Profesorica Irene Tracey sa Sveučilišta Oxford objašnjava: "Liječnici bi trebali više vremena posvetiti kognitivnoj strani bolesti, fokus je na fiziologiji, a ne umu, što može biti stvarna prijetnja liječenju."

Skener mozga tijekom eksperimenta također je pokazao koja područja su aktivna u određenoj fazi procesa. Očekivanja pozitivnog učinka povezana su s aktivnošću u frontalnom korteksu i subkorteksnim područjima mozga, dok su negativna očekivanja povezana s aktivnošću u hipokampusu i medijalnom frontalnom korteksu.