Ako se ne želite udebljati, nije važan samo broj kalorija koje unosite u sebe, nego i u koje doba dana to činite, objavili su znanstvenici s američkog Sveučilišta Vanderbilt iz Nashvillea.

"Dovoljno je studija provedenih na ljudima i životinjama koje upućuju na to da nije važno samo što jedete, nego i kada jedete", izjavio je Carl Johsnon, profesor biologije na Sveučilištu Vanderbilt. 

Da bi testirali tu hipotezu, znanstvenici su proučili metabolizam šestero ljudi koji su jeli u različito doba dana. 

Svi su sudionici bili stariji od 50 godina, što znači da pripadaju skupini u kojoj raste rizik od razvoja metaboličkih poremećaja. 

U prvom ispitivanju svi su sudionici jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugome im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, kao dodatni obrok, dobili kalorični ''zalogaj'' prije spavanja. 

Doručak u osam ujutro i kasnovečernji ''zalogajčić'' u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno jednaki. Količina fizičke aktivnosti sudionika bila je jednaka u oba testa. 

Znanstvenici su potom posebnim alatima pratili rad njihova metabolizma i razgradnju ugljikohidrata i masti. Otkrili su da je, neovisno o jednako kaloričnom obroku i jednakoj fizičkoj aktivnosti, vrijeme kada je hrana konzumirana imalo znatan utjecaj na sagorijevanje masti. 

Drugim riječima, ''zalogajčić'' u deset navečer odgodio je sposobnost organizma da razgradi mast. U prosjeku su sudionici koji su jeli doručak sagorijeli 15 grama lipida (masti) više u 24 sata nego oni koji su jeli kasno. Na dulji rok, kasni obrok može dovesti do znatnog taloženja masti, napominju stručnjaci.

"To potvrđuje pretpostavku po kojoj obroci danju i noću utječu na to kako se probavljena hrana troši, odnosno pohranjuje, i hoće li obrok prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti", objasnili su na Vanderbiltu. 

Činjenica da tjelesni dnevni bioritam regulira sagorijevanje masti ima važne posljedice na prehrambene navike, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.