Inicijativa Parkticipacija održala je danas u 11h konferenciju za medije i performans na lokaciji koju predlažemo za prvi zagrebački urbani i društveni vrt u Novom Zagrebu - južno od Islandske ulice i u neposrednoj blizini Doma umirovljenika Sv. Ana. Aktivisti su žutom trakom raspodijelili dio ove zapuštene tratine na gredice i parcele kakve bi se od proljeća stvarno mogle obrađivati ako Grad odobri ovu lokaciju za vrtove.

Radi se o katastarskoj čestici 1028 (k.o. Zaprudski Otok) površine oko 8000 m², koja je u gradskom vlasništvu i već dugo vrijeme bez ikakve namjene. Od Gradskih ureda još nismo dobili odgovor na prijedlog lokacije za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta, a na nedavnoj sjednici Vijeće Gradske četvrti Novi Zagreb Istok izglasalo je podršku našem prijedlogu, ali napominju da bi za tu svrhu trebalo tražiti drugu lokaciju, zbog navodne "postojeće parkovne infrastrukture" koje na ovom prostoru nikad nije ni bilo.

Čestica koju predlažemo je u sklopu buduće tzv. Plave potkove, na prostoru gdje je planiran park Lakun, za koji nema izgleda da će se u dogledno vrijeme realizirati. Jednom formirani vrt u budućnosti mogao bi se uklopiti u buduće krajobrazno rješenje parka Lakun ili premjestiti na neku drugu obližnju lokaciju, ali zasad ne postoji nikakva parkovna struktura i lokacija je idealna za urbani društveni vrt jer je okružena naseljima (Sopot, Travno, Sloboština te u blizini Sigeta i Dugava) među čijim stanovnicima već postoji interes za obrađivanjem vrtova. Planirati vrt na lokaciji udaljenoj od naselja, odnosno budućih korisnika, bilo bi besmisleno.

Za usporedbu, Havana, grad s više nego dvostrukim i brojem stanovnika i gustoćom naseljenosti od Zagreba, proizvodi oko 60% svježe hrane koju konzumira. Uzgoj hrane u gradovima je trend u svijetu, što je s obzirom na povećanje cijene nafte i potražnju stanovnika gradova za svježom hranom potpuno logično, a društveni vrtovi postoje u mnogim europskim i svjetskim gradovima, pa tako od ove godine i u Mariboru, Varaždinu i Ivanić-Gradu. Za razliku od ovih primjera gdje su gradske uprave bile vrlo susretljive, u Zagrebu se odugovlači procedura i, iako smo gotovo milijunski grad, još nemamo niti jedan društveni vrt. Uređenje vrta Lakun ne samo da bi bilo korisno i poželjno, nego i izrazito jednostavno, a trošak za Grad bi bio gotovo zanemariv pa nije jasno zašto se ovom projektu ne može dati veći prioritet.