U potrazi za utjecajem klimatskih promjena na naše društvo znanstvenici su se posvetili proučavanju propasti civilizacije Maja, za koju se zna da je nestala zbog gladi i rata, što su bile posljedice teške suše.

Napravljena je detaljna klimatska karta za razdoblje od 2 tisuće godina u današnjem Belizeu, gdje se civilizacija Maja razvila između 300. i 1000. godine. Analiza je obuhvatila arheološke nalaze i stalagmite. 

Znanstvenici su došli do zaključka da je promjena klime na tom području uzrokovana prirodnom cikličnom promjenom klime koja je u razmacima od nekoliko stoljeća donosila ekstremno visoku vlagu koja je omogućila nagli napredak civilizacije Maja, no nakon toga je došla dugotrajna suša.

U periodima visoke vlažnosti poljoprivreda se ubrzano razvijala i omogućila rast stanovništva, a ujedno je jačala položaj kraljeva koji su prisvajali zasluge za kišu i razvili rituale žrtvovanja za nastavak povoljnih vremenskih prilika. 

No, vlažno je razdoblje zamijenilo sušno oko 660. godine, što je srušilo moć i autoritet kraljeva koji su započeli ratove za sve manji broj prirodnih izvora hrane. Maje su upale u potpuni politički kaos oko 900. godine kad je duga suša potpuno razvlastila kraljeve, a narod je opstao još stotinjak godina na tim područjima.

Tijekom perioda između 1000. i 1100. godine nastupila je ekstremna suša koja je natjerala stanovništvo na veliku migraciju u druge krajeve Srednje Amerike i potpunu propast civilizacije.

Znanstvenici povlače paralele s današnjim vremenom i zaključuju da utjecaj klimatskih promjena u nekim područjima može izazvati jednake učinke, tj. glad, raspad društvenih sustava i migracije stanovništva u potrazi za hranom.

Ovim su istraživanjem spekulacije da nestanak civilizacije Maja ima veze s nečim nezemaljskim ipak pale u vodu.