Desetljeće u kojemu živimo gotovo sigurno je najtoplije, izvijestila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na samitu UN-a o klimatskim promjenama u Madridu.

Po podacima WMO-a godina 2019. je druga ili treća najtoplija godina u povijesti, a razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije je petogodišnje razdoblje otkad postoje mjerenja.

Iznimno brzo globalno zatopljenje bez sumnje je potaknuto emisijom stakleničkih plinova. 

- Nismo ni blizu postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma - rekao je u utorak glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

- Ako sada ne poduzmemo hitne mjere kada je posrijedi klima, do kraja stoljeća svjedočit ćemo porastu temperature za više od 3 stupnja - upozorio je. 

Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta okupili su se u španjolskoj prijestolnici kako bi se dogovorili na koji će način ostvariti ciljeve postavljene Pariškim sporazumom, odnosno ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije.

Globalna prosječna temperatura do listopada ove godine iznosila je 1,1 stupanj više od razine prije početka industrijske revolucije, krajem 18. stoljeća, izvijestio je WMO u utorak.

Po tomu je godina 2019. druga ili treća najtoplija godina otkad postoje mjerenja.

WMO je ponovno iznio nedavno objavljen podatak po kojemu je koncentracija ugljikova dioksida prošle godine dosegnula rekordnu razinu u atmosferi te u ovoj godini nastavlja rasti. 

Taalas je u utorak kazao da podaci WMO-a ukazuju na to da veliku cijenu zbog globalnog zatopljenja plaćaju i oceani jer apsorbiraju toplinu i ugljikov dioksid.

- Toplina oceana dosegnula je rekordnu razinu, a morska voda je za 26 posto kiselija nego na početku industrijskog razdoblja - navodi agencija te upozorava da pritom propadaju brojni morski ekosustavi. 

Osim velike štete koju globalno zagrijavanje nanosi prirodi, sve više temperature utječu i na ljude, a toplinski valovi predstavljaju posebnu opasnost za starije osobe, navodi WMO.