El Nino koji obično donosi iznimno obilnu kišu i duga sušna razdoblja u zemljama duž Tihog oceana, od Perua preko Indonezije do Australije, vjerojatno će se ponovo pojaviti 2020. godine, predviđaju stručnjaci.

Međunarodni tim znanstvenika kaže da vjerojatnost za pojavu El Nina iduće godine iznosi 80 posto, što se obično događa kada temperatura morske površine poraste znatno iznad uobičajene u području istočnoga i središnjeg ekvatorijalnog dijela Tihog oceana. Ovaj su tjedan ustanovili da bi njihov model, a on koristi algoritam koji se temelji na analizi povezanosti između promjene temperature zraka na određenim točkama diljem Tihog oceana, mogao predvidjeti pojavu El Nina bar godinu dana unaprijed.

Novi temperaturni rekordi

Sljedeći El Nino koji se očekuje mogao bi, zbog svojeg vrhunca krajem 2020. godine, podići prosječan globalni porast temperature do novog rekorda u 2021. godini, kažu njemački znanstvenici. Zamijetili su da porast temperature zraka zaostaje za zagrijavanjem temperature vode Tihog oceana za otprilike tri mjeseca. Po podacima WMO-a, 2016. bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja, upravo zbog jakog Nina iz 2015. i 2016., čiji je učinak bio još snažniji jer se poklopio s dugoročnim klimatskim promjenama.

Predviđanje i azijskog monsuna

Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj emeritus Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja (PIK), kaže kako će uvid u novu metodu, testiranu posljednjih nekoliko godina, biti dostupan svima onima koje pogađa fenomen El Nina. Nova metoda predviđanja mogla bi dati više vremena lokalnim vlastima da se pripreme na takav učinak El Nina. Njemački znanstvenici algoritam sada prilagođavaju da bi predvidjeli vrijeme pojave i snagu El Nina, a u budućnosti bi se slična metoda mogla koristiti za bolje predviđanje azijskog monsuna.

El Nino - termin iz 19 stoljeća

El Nino je prirodna meteorološka pojava povezana s promjenama klime u tropima. Nazvana je po toploj oceanskoj morskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Sam naziv 'El Nino' u španjolskom jeziku znači 'dječačić' i odnosi se na 'malog Isusa' jer se njegov učinak najviše osjeća u vrijeme Božića. Po podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prvi su put termin u 19. stoljeću upotrijebili ribari iz Perua i Ekvadora za označavanje neuobičajeno tople morske vode koja je utjecala na smanjenje njihova ulova neposredno prije Božića.

Ovaj fenomen karakteriziraju vlažno i kišovito vrijeme, kao i poplave u obično suhim područjima Južne Amerike te sušna razdoblja u području Indonezije. Javlja se svake dvije do sedam godina i obično traje između 9 i 12 mjeseci, a često počinje sredinom godine i vrhunac doseže između studenog i siječnja.