Galerija Modulor Centra za kulturu Trešnjevka otvara izložbu U gostima povijesnom središtu Zagreba u srijedu, 25. studenoga 2020. s početkom u 19 sati. Autorica izložbe je Josipa Blažević-Perušić, d.i.a. Izložbu se može besplatno pogledati do 10. prosinca 2020.

O izložbi: 

Izložba U GOSTIMA SREDIŠTU ZAGREBA nastoji mjesta tradicionalnog gostoprimstva Zagreba povezati s arhitekturom zgrada u kojima se ona nalaze, javnim prostorom koji ih okružuje i pravilima na temelju kojih su nastajali i postojali. Brojna su zagrebačka ugostiteljska mjesta čiji se zanemareni kulturni status tek odnedavno mijenja zanimanjem za istraživanje povijesti društvene svakodnevice. Zamjetan je  suživot i intenzitet sadržaja zagrebačkog ugostiteljstva u središnjem prostoru povijesno urbane cjeline Zagreba, zaštićene kao kulturno dobro još 1962. godine gotovo isključivo s pozicija kulturno povijesnih kriterija vrijednosti arhitekture i povijesnog prostora.

Izložba obuhvaća razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1950. godine. To je vrijeme u kojem se Zagreb profilirao kao jedna urbana cjelina, jedinstvene fizionomije i mudrosti, višeslojne društvene strukture, gospodarskog uzleta i nezamislivog bogatstva u kreiranju životnog okvira svojih stanovnika. Bogat je niz sjajnih pojedinaca u osmišljavanju i realizaciji ideja i planova razvoja Zagreba u neprestanoj želji za postizanjem rezultata koji će ga pozicionirati u gradove ugodne za život i bogate ljepotom ugođaja.

Izložba prikazuje na temelju izbora raspoložive arhivske i dokumentacije drugih izvora, kronološkim slijedom pravni okvir, položaj, funkcionalnu i prostornu shemu prema vrstama ugostiteljskih sadržaja. U tome su osobito zastupljene kavane i restauracije raspoređene najčešće unutar arhitektonski artikuliranih uglovnica zagrebačkih blokova, naglašavajući simboličnu važnost i prepoznatljivost lokacije, zgrade i njenog sadržaja.

Istaknuti su i vrijedni primjeri arhitekture 19. i 20. stoljeća, osobito oni zaštićeni kao kulturno dobro. Najčešće su to zgrade historicističkog i secesijskog stila, a izdvajaju se i pojedini potezi i pojedinačne  lokacije projektirane za takvu namjenu. Prezentirane su i zgrade koje se u literaturi ne spominju često. Arhitektonsko oblikovanje zgrada i interijera, vanjski prostor i odnos prema (javnom) zelenilu važna je konceptualna odrednica takvih zgrada.

Sadržaj izložbe prezentiran je uvažavajući glavne gradske cjeline Zagreba: Gornji grad, Kaptol i Donji grad unutar kojeg se izdvajaju Trg bana J. Jelačića, Ilica i prostor "Zelene potkove", te pojedine ulice ili lokacije značajnijeg ugostiteljskog obilježja. Pregledna karta Zagreba omogućuje za obuhvaćeno razdoblje zbirno uvid u razmještaj do sada utvrđenih lokacija zgrada prema vrsti ugostiteljskog sadržaja.

Nesporno je ugostiteljstvo bilo oduvijek jedno od odrednica zagrebačkog mentaliteta i gospodarstva, a u nekim razdobljima i način života. Iako u promijenjenim uvjetima ono i danas opstaje u različitim oblicima, nastavljajući prilagodbu vremenu i prema prilikama često na marginama u stalnom naporu za priznanje neke od svojstvenih kvaliteta. Prostor i arhitektura to neizostavno zaslužuju. 

Izložba je nastala uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba i uz suradnju Državnog arhiva u Zagrebu.