Ljudski mozak sastoji se od 86 milijardi živčanih stanica, pri čemu je svaki neuron u prosijeku povezan i komunicira s još oko 1000 drugih. Prema neuroznanstvenom shvaćanju odnosa na relaciji mozak-ponašanje, naša sposobnost da se krećemo, govorimo, mislimo, osjećamo... počiva na distinktivnim, ali i međusobno povezanim neuralnim mrežama i specifičnim matricama njihove aktivacije. 

Vanjski dio mozga - cerebralni korteks (kora velikog mozga), tkivo je debljine oko 2,5 milimetra naborano u obliku jezgra oraha. Dubokim usjecima podijeljen je na šest jasno vidljivih dijelova, a po dužini na desnu i lijevu hemisferu.

Već stoljećima znanstvenici rade na mapi mozga, no najnovije otkriće znanstvenika najdetaljniji je atlas ljudskog mozga s najznačajnijim rezultatima od projekta "Connectome". Projekt "Connectome" izrađen je po ugledu na svojevremeno mapiranje ljudskog genoma, zamišljenog kao precizne mape interneuronskih spojeva u ljudskom mozgu. Rezultat projekta "Connectome" je mapa veza među regijama mozga na kojima počivaju naše ponašanje i mišljenje.

Svako od navedenih 180 dijelova, uključujući i 97 novih, opisano je do najsitnijih pojedinosti, a navedena je i njihova povezanost s podacima iz ranije stručne literature. Prednost projekta i otkrića je što su objavljeni online kako bi se svi znanstvenici njima mogli služiti. 

Dr. Emma Robinson, suautorica znanstvenog rada objavljenog u Natureu s londonskog lmperial Collegea, kazala je da je otkriće "kulminacija njihovih napora" te da je "riječ o ogromnom i zahtjevnom pothvatu s obzirom na to da su njezini suradnici ručno označavali regije u mozgu ali istodobno koristili i najsofisticiraniju tehniku".

Profesor Tim Behrens, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Oxford smatra da će, osim što će najnovija mapa ljudskog mozga biti od velike koristi neuroznanstvenicima i neurokirurzima, ona izmijeniti način na koji smo dosad gledali na ljudski mozak.