Trag fosilnih otisaka stopala s tri prsta dugačkih 57 centimetara pokazuju da je ogromni dinosaur mesojed harao južnim dijelovima Afrike prije 200 milijuna godina u vrijeme kad je većina grabežljivaca dinosaura bila srednjeg rasta.

Znanstvenici su opisali otiske stopala iz drevnog riječnog korita u Lesotu i procijenili da je dinosaur kojega su nazvali Kayentapus ambrokholohal bio dug oko 9 metara.

Nisu pronađene nikakve fosilne kosti no otisci su sami pokazali mnogo o životinji. Znanstvenici su zaključili da se radilo o ogromnom teropodu - dvonožnom mesojedu iz skupine dinosaura kojima su kasnije pripadali divovski tiranosaurus i giganotosaurus. Iz teropoda kasnije su se razvile i ptice.

Kajentapus je živio u ranom razdoblju jure odmah nakon masovnog izumiranja grabežljivih gmazova koji su živjeli u prethodnom razdoblju trijasu kad su se dinosauri prvi puta pojavili.

"Naše otkriće potvrđuje hipotezu da su teropodi postajali veliki relativno rano u svojoj evoluciji ali očito ne prije razdoblja koje označava prijelaz iz trijasa u juru", kaže paleontolog Fabien Knoll iz španjolske fondacije Dinopolis i britanskog sveučilišta u Manchesteru.

Ne postoje skeletni ostaci tako velikih dinosaura mesojeda iz tako ranog razdoblja razvoja dinosaura koji je živio na južnoj polutki superkontinenta Gondvane.

Postoje drugi fosilni otisci stopala iz Poljske koji pokazuju da je teropod slične veličine naseljavao superkontinent Laurasiju otprilike u to vrijeme.

Fosilni ostaci teropoda slične veličine datiraju tek iz razdoblja 30 milijuna godina kasnije, kaže Knoll.

Otisci stopala pronađeni su na mjestu koje je nekad bilo riječno dno.

"Radi se o prvom dokazu iznimno velikog mesojeda koji je tumarao tim područjima kojima su dominirali razni biljojedi, svejedi i mnogo manji grabežljivi dinosauri", dodala je paleontologinja Lara Sciscio sa sveučilišta Cape Town u južnoafričkoj republici.

Rezultati istraživanja objavljeni su u srijedu u časopisu PLOS ONE.

U četvrtak su drugi znanstvenici u časopisu Scientific Reports opisali još jednog novog dinosaura, nazvanog materonodon provincialis, koji je živio prije 70 milijuna godina i čiji su fosilni ostaci otkriveni na jugu Francuske. Uočljivo obilježje materonodona su njegovi veliki zubi.