Stručni tim Massachusetts General Hospital napravio je istraživanje pod vodstvom Sare Lazar, koja tvrdi da iako je meditacija obično povezana s osjećajem mira i fizičke relaksacije, već duže vrijeme dobiva izvještaje kako meditanti uspijevaju uzrokovati promjene u kvaliteti rada mozga.

Istraživanje je pokazalo da meditacija potiče promjene u strukturi mozga koje uzrokuju napredak u segmentima pamćenja, empatije i stresa. Prijašnja su iskustva tima pokazala da postoji strukturna razlika u mozgu praktikanata meditacije i običnih ljudi, jer se debljina korteksa povećavala na mjestima koja su povezana s pažnjom i integracijom emocija. Ipak, do sada nisu uspješno dokazali vezu između meditacije i zadebljanja korteksa.

Za potrebe istraživanja medicinski tim je snimao magnetskom rezonancom strukturu mozga 16 sudionika istraživanja dva tjedna prije i kasnije osmotjednog programa smanjenja stresa. Uz tjedne sastanke na kojima su prakticirali meditaciju ispunjenja uma, koja se bazira na svjesnosti o osjećajima bez prosudbe i stanju uma, sudionici su dobili snimke vođene meditacije uz koje su morali voditi bilješke o dnevnoj količini meditiranja.

Sudionici su u prosjeku meditirali po 27 minuta dnevno, i nakon završetka programa pokazali su značajan napredak u odnosu na rezultate prije početka programa. Također, analiza snimaka magnetne rezonance pokazala je povećanje gustoće sive tvari u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za učenje i pamćenja, kao i u strukturama mozga koje su odgovorne za svijest o sebi.

Također, sudionici su prijavili znatno manji osjećaj stresa, koji se na snimkama manifestirao smanjenje sive tvari u amigdali, koja igra važnu ulogu kod uzbuđenja i stresa. Iako nije došlo do promjena u strukturi insule, koja upravlja sviješću o sebi, autori istraživanja vjeruju da je za promjene tog tipa potreban dugotrajniji program.

Niti jedna od ovih promjena nije registrirana u kontrolnoj grupi, što je dokaz da se ne radi o fenomenu uzrokovanom protekom vremena.