Samo u Britaniji svaka četvrta osoba pati od depresije u nekom trenutku života, dok su liječnici izdali rekordan broj recepata za antidepresante - više od 30 milijuna godišnje. Ekonomisti navode kako će to koštati Britaniju oko 17 milijardi funti zbog bolovanja i izgubljene produktivnosti.

Uzroci se protežu od obiteljske povijesti bolesti, prolaska kroz veliku traumu, kronični stres i ekonomske probleme. No sada, neki stručnjaci tvrde kako ovi negativni efekti mogu donijeti pozitivno životno iskustvo i promjene koje osobu čine snažnijom. Neki čak navode da depresija uopće nije bolest, nego evolucijski mehanizam preživljavanja koji nam pomaže da se nosimo sa životnim krizama, potičući da preispitamo prioritete.

"Nitko ne bi izabrao depresiju jer se radi o doista neugodnom iskustvu. No morate se zapitati zbog čega je postala toliko učestalo stanje, te zašto nije nestala tijekom evolucije. Možda je razlog taj što nam je potrebno nešto da nas, svako toliko, potakne na preispitivanje i promjenu naših ciljeva i strategija, osobito onih koji su loši. Ponekad to naučimo kroz bol depresije", objašnjava dr. Paul Keedwell, psiholog i psihijatar sa Sveučilišta Cardiff.

Ovu kontroverznu ideju podupire i nedavna nizozemska studija. Naime, studija je analizirala efekte depresije kod 165 ljudi, te proučavala koliko se dobro nose sa životnim problemima i stresom, prije i nakon mentalnog sloma. Istraživači su očekivali kako će pacijenti biti kronično sputani tim iskustvom, boreći se da dovedu svoje privatne i poslovne živote u red. Ipak, većina je pokazivala više vitalnosti, poboljšan socijalni život, te su imali bolje rezultate na poslu.

Evolucijska teorija postavlja još jedno pitanje - da li se previše ljudi s blagom do umjerenom depresijom oslanja na antidepresante kako bi se osjećali bolje, umjesto da se suoče sa svojim mentalnim stanjem i postanu psihički stabilnije osobe? Profesor Peter Kinderman, član Britanskog društva psihologa, navodi da blaga do umjerena depresija može imati pozitivne efekte, te se ne bi trebala smatrati ozbiljnim medicinskim problemom, već kao normalna reakcija na životne uspone i padove.

No, ukoliko ne postoji očiti razlog za mentalnu krizu, korist od depresije mnogo je manja. Ovo stanje uma medicina naziva se anhedonija, a radi se o vrsti kliničke depresije gdje stvari i aktivnosti koje su prije donosile veliki užitak, poput dragocjenih predmeta, omiljenih mjesta ili ljubavnih veza, više to ne čine. Kada pacijent padne toliko nisko, može mu se biti teško fokusirati na probleme koji su uzrokovali takav pad, ili poduzeti promjene koje mu mogu pomoći da ih riješi.