Američki predsjednik Barack Obama u srijedu je objavio ključne detalje pregovaračke pozicije SAD-a za klimatsku konferenciju UN-a u Kopenhagenu u prosincu, uključujući i privremeni cilj za ograničenje emisije stakleničkih plinova.

Bijela kuća je u priopćenju navela da će Obama taj cilj, do 2020. smanjiti emisije za 17 do 20 posto ispod razine iz 2005., staviti na pregovarački stol "u kontekstu ukupnog dogovora u Kopenhagenu, koji uključuje snažne doprinose Kine i drugih novih gospodarstava" za ublažavanje klimatskih promjena.

Obamini ciljevi za ograničenje emisije su unutar raspona smanjenja od 17 do 20 posto, predviđenog u prijedlogu zakona o klimi koji je prihvaćen u Predstavničkom domu no za sada nema dovoljnu potporu u Senatu.

"Taj privremeni cilj je u skladu s aktualnim zakonskim mjerama koje su u proceduri u oba doma Kongresa, te pokazuje značajan doprinos rješavanju problema koji je SAD predugo zanemarivao", ističe se u priopćenju.

Obama je usko surađivao s Kongresom kako bi se zakoni o energiji i klimi prihvatili čim prije, dodaje Bijela kuća.

U srijedu je američka administracija objavila da će Obama sudjelovati na klimatskom summitu u Kopenhagenu, gdje će 9. prosinca održati govor.

To će biti prvi puta da aktualni predsjednik SAD-a sudjeluje na godišnjoj konferenciji UN-a od 1992., kada je George H.W. Bush stariji, sudjelovao na konferenciji u Rio de Janeiru, gdje je pokrenut proces ograničavanja ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu, kako bi se ublažilo globalno zatopljenje i njegove posljedice na klimu.

Obamin govor vjerojatno će biti središnji događaj prvoga tjedna konferencije u Kopengahenu, koja traje od 7. do 18. prosinca. Očekuje se da će Obama pozvati pregovarače na prihvaćanje pravno obvezujućeg međunarodnog sporazuma, koji bi trebao biti dovršen između lipnja i prosinca 2010.

Sporazum iz Kopenhagena trebao bi 2012. naslijediti Protokol iz Kyota, kojem ističe važenje. Činjenica da SAD, uz Kinu najveći svjetski zagađivač atmosfere, nikada nije ratificirala Protokol iz Kyota, iako ga je predsjednik Bill Clinton potpisao, bila je najveća slabost prvog globalnog režima kontrole emisije stakleničkih plinova koji je protokolom uspostavljen.

"To bi mogla biti jedna velika globalna prekretnica s velikim odjecima u SAD-u", izjavio je predsjednik senatskog Odbora za vanjsku politiku, demokratski senator John Kerry.

"Po prvi puta jedna američka administracija predložila je cilj za ograničenje emisije, a kada predsjednik Obama dođe u Kopenhagen, on će naglasiti da je SAD u tome kako bi se pobijedilo. Tom se objavom riječi podudaraju s djelima", istakao je Kerry, koji predvodi napore za prihvaćanje zakona o klimi u Senatu.

On je naglasio kako je politički važno da i razvijene i zemlje u razvoju iznesu svoje planove za ograničenje emisije plinova koji izazivaju učinak staklenika i globalno zatopljenje.

Američki mediji najavljuju da bi Kina mogla slijediti Obamin potez, te kako izvori u Pekingu potvrđuju da će kineski dužnosnici u petak objaviti svoje ciljeve za ograničenje emisije ugljičnog dioksida. Analitičari upoznati s raspravom u kineskoj vladi o tome pitanju, ocjenjuju da bi se moglo raditi o smanjenju emisije za 40 do 45 posto.

Na SAD i Kinu zajedno otpada oko 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, čemu najviše pridonose termoelektrane na ugljen koje u SAD-u osiguravaju 50 posto električne energije, a u Kini čak 70 posto.

Obamina administracija objavila je u srijedu da će u američkom izaslanstvu na konferenciji u Kopenhagenu biti ministri unutarnjih poslova, poljoprivrede, trgovine i energetike, te čelnici agencije za zaštitu okoliša EPA i Obamini savjetnici za energiju i klimu. (hina/metro-portal)