Tri dana prije početka summita G20 u Londonu, koji bi trebao ponuditi odgovore glede načina rješavanja svjetske gospodarske krize, britanski premijer Gordon Brown i američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak su odaslali umirujuće poruke kako unutar te grupacije nema neslaganja, odnosno kako se približavaju različita stajališta čelnika nekih zemalja.

"Najvažnija je zadaća svih nas da pošaljemo snažnu poruku o jedinstvu u suočavanju s krizom", rekao je američki predsjednik u intervjuu za britanski poslovni dnevnik Financial Times.

Najvećom opasnošću za uspjeh sastanka na vrhu 20 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava analitičari su ocijenili razlike između angloameričkog pristupa koji zagovara državno ulijevanje dodatnih golemih sredstava u oporavak nacionalnih gospodarstava i poticanje potrošnje i zahtjeva za restriktivnijom regulativom i kontrolom banaka i svjetskih financijskih organizacija, što žele neke europske države, prije svih Njemačka i Francuska.

"Mediji su to prikazali kao pitanje 'ili jedno ili drugo', a ja cijelo vrijeme ponavljam kako je nužan pristup 'i jedno i drugo'. Trebaju nam i plan za oporavak (gospodarstva) i nova regulativa", kazao je Obama.

Britanski premijer Brown uputio je sličnu poruku u izjavi za novinare u ponedjeljak nakon sastanka s australskim premijerom Kevinom Ruddom.

Najrazvijenije zemlje svijeta u ovoj bi godini, prema predviđanjima, trebale zabilježiti gospodarski pad, prvi put od 2. svjetskog rata. Očekuje se da summit istakne 2010. kao ciljnu godinu oporavka i ponovnog rasta svjetskog gospodarstva."Svijet se zbližava i spremni smo učiniti sve što je potrebno kako bismo svjetsko gospodarstvo vratili na nužnu razinu rasta. Vjerujem da će razgovori koje vodimo rezultirati takvim ishodom na sastanku u četvrtak", rekao je Brown.

Njemačka kancelarka Angela Merkel jasno je dala do znanja kako ne namjerava ubrizgavati još sredstava u njemačko gospodarstvo, ali je američki predsjednik ustvrdio kako se s njom i francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem suglasio o potrebi dvostrukog pristupa.

"To su teška, vrlo složena pitanja, ali smo posljednjih mjeseci svjedočili suglasju političkih vodstava brojnih zemalja koja su odobrila 2,5 bilijuna dolara za fiskalnu stimulaciju (gospodarstva). Takav odgovor na krizu u svijetu još nikad nije viđen", rekao je Brown.

Uz pokušaj dogovora oko koordinirane akcije za oživljavanje svjetskog gospodarstva i sprečavanja budućih kriza jačanjem međunarodne regulative funkcioniranja banaka i drugih financijskih institucija, summit G20 ima još jedan cilj - reformu svjetskog financijskog sustava.

Ona bi obuhvaćala i promjene u međunarodnim organizacijama zaduženim za reguliranje svjetskog gospodarstva, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji bi trebao dobiti mnogo više sredstava i u kojem bi se trebala obaviti preraspodjela udjela u odlučivanju u korist rastućih ekonomija.

EU želi resurse MMF-a udvostručiti i najavila je da će mu u tu svrhu odobriti 75 milijardi eura (oko 100 milijardi dolara). SAD žele da MMF dobije triput više novca i da mu na raspolaganju bude 500 milijardi dolara za posudbe posrnulim svjetskim gospodarstvima, ali dosad nisu precizirale koliko su same spremne uložiti.

Dramatično povećanje sredstava MMF-a dogovoreno je 14. ožujka na sastanku ministara financija G20 kao odgovor na sve veći broj zemalja koje su se toj instituciji obratile za pomoć, suočene s katastrofalnim posljedicama svjetske krize. Summit u Londonu trebao bi odrediti tek točnu svotu kojom će MMF ubuduće raspolagati.Rusija i rastuća svjetska gospodarstva poput Brazila, Kine i Indije načelno su se suglasila oko potrebe povećanja sredstava MMF-a, ali bez konkretnih brojaka, a Japan je u veljači s fondom potpisao sporazum o posudbi 100 milijardi dolara.

No, mnogo je složenije pitanje preraspodjele utjecaja unutar MMF-a, unatoč brojnim izjavama u tom smjeru. Reformu glasačkih prava unutar MMF-a svečano je u travnju 2008. usvojilo 185 zemalja članica fonda, ali još nije stupila na snagu, jer će to postati moguće tek kad je u svojim parlamentima ratificira 85 posto zemalja koje imaju pravo glasa.

Budući da će time samima sebi oduzeti utjecaj u korist drugih zemalja, nitko ne želi predviđati kad bi proces ratifikacije mogao biti dovršen, iako su SAD proklamirale siječanj 2011. kao ciljani datum, ali Kongres zasad ne pokazuje namjeru pozabaviti se tim pitanjem.

Trenutačno u upravnom vijeću MMF-a Belgija, npr., ima 50 posto veću težinu od Brazila, a Francuska 32 posto veću od Kine.

Zbog svega toga sve su glasnija nagađanja da bi se poslije summita u četvrtak do kraja godine mogao organizirati još jedan sastanak na vrhu G20, što su već i zatražili čelnici nekoliko zemalja. (hina/metro-portal)