« Ekosfera
objavljeno prije 11 godina i 9 mjeseci

Novi otoci na Jadranu

Rasjed na dubini od 200 kilometara u blizini otoka Visa podiže morsko dno

Fotografija vijesti
Više o

otoci

,

Hrvatski geodetski institut

Iako se vjerovalo da je formiranje dalmatinskih otoka zaustavljeno prije 20 do 30 milijuna godina, novo istraživanje pokazuje da se kopno i otoci s hrvatske strane Jadrana pomiču, a za 50 do 70 milijuna godina istočna i zapadna obala Jadrana mogle bi se spojiti. Razlog tome je rasjed smješten u blizini otoka Visa, na dubini od najmanje 200 kilometara ispod morskog dna.

Tu je mjesto sudara dviju tektonskih ploča - Euroazijske ploče i bivšeg dijela Afričke ploče - koji se naziva Južnojadranska mikroploča. Na rasjedu se podiže morsko dno, formirajući otoke i Dinaride. To je zona sudara u kojoj se susreću dva kontinenta i gdje je moguće vidjeti naznake formiranja novih otoka na Jadranu. Ovo su rezultati višegodišnjih istraživanja i mjerenja koja su proveli stručnjaci Sveučilišta u Arizoni i Hrvatskog geodetskog instituta, a koja su upotpunila sliku tektonike Mediterana.

Italija sve bliže

Prema provedenim mjerenjima, peta ‘talijanske čizme’ primiče se hrvatskoj obali za četiri milimetra godišnje.

 - Kako se dno Jadrana pomiče prema Dinaridima, karbonatni materijal koji se nalazi iznad se struže i formira nove jadranske otoke.

Razvitak Dinarida

Tijekom dugog razdoblja ovaj proces pridonosi razvitku vanjskih Dinarida, kojih su jadranski otoci dio - ustvrdio je Richard Bennett sa Sveučilišta u Arizoni, koji je od Američke nacionalne zaklade za znanost zatražio sredstva za dodatna istraživanja i mjerenja u Hrvatskoj.

Bennett je istaknuo važnost utvrđivanja je li rasjed slobodno klizajući ili akumulira naprezanje, zbog čega se ne isključuje mogućnost stvaranja velikog potresa i tsunamija koji bi pogodio Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju.

Istraživanje je objavljeno u siječanjskom broju časopisa ‘Geology’, a uz Bennetta su na njemu radili Sigrun Hreinsdottir i Goran Buble sa Sveučilišta u Arizoni te s hrvatske strane Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta i Hrvatskog geodetskog instituta te Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. 

Piše: Jasminka Šikić
25.01.2008. 17:43:30
Novi komentar
nužno
nužno