Noćne more u biti su one sasvim prirodna reakcija mozga kroz koju on procesuira određenu traumu, potisnutu emociju ili nas pak priprema za potencijalnu prijetnju u javi. 

Ako su noćne more česte i izrazito lucidne bilo bi dobro voditi dnevnik kroz koji bismo dobili uvid u podsvijest. 

Dnevnik snova pokazat će nam određene uzorke koji se ponavljaju u noćnim morama te nam pomoći da otkrijemo čega se bojimo ili što nas zabrinjava i poradimo na tome. 

Noćne more mogu na ove načine pozitivno utjecati na nas.

Nekoliko znanstvenih studija, piše portal Interesting Ingeneering, pokazalo je da nam noćne more pomažu da se nosimo sa stresom i anksioznošću. 

Realizirajući svoje najdublje strahove u svojevrsnoj virtualnoj stvarnosti (dok spavamo), mozak se "obračunava" s njima. 

Kada se probudimo i sjetimo se što smo sanjali to će nam pomoći da se bolje nosimo sa situacijom u kojoj se nalazimo. 

Noćne more obično se javljaju tijekom REM faze kada se protok krvi u mozgu smanji i preusmjeri u mišiće i vitalne organe.

Na ovaj način organi i tkiva se oporavljaju od svakodnevnog stresa što ima za posljedicu pozitivan utjecaj na hormone, imunitet i cirkulaciju, piše spomenuti portal.

Dobro je da REM faza sna što dulje traje, a iako noćne more nisu ugodno iskustvo, tijelo ima dobrobiti od njih.

Znanstvenici tvrde da se kroz noćne more pripremamo za potencijalne opasnosti u javi i naučimo ispravno reagirati. Pratili su moždane aktivnosti 18 volontera dok su spavali. Budili su ih nekoliko puta tijekom noći i ispitivali o snovima.

Otkrili su da su strašni snovi i noćne more aktivirali dva područja u mozgu - insulu i cingulate cortex.

Prvi je tijekom dana uključen u emocionalne reakcije, a drugi u pripremanje tijela na fizičku reakciju i predviđanje potencijalnih prijetnji (funkcionira na temelju mehanizma boriti se ili bježati).

Kod osoba koje su imale noćne more ova dva područja u mozgu su bolje funkcionirala. Drugo istraživanje pokazalo je da amigdala (centar za strah) puno bolje reagira kod osoba koje imaju noćne more.  

"Snovi se mogu smatrati stvarnim treningom za naše buduće reakcije i potencijalno nas mogu pripremiti da se suočimo sa stvarnim opasnostima", rekao je vznanstveni Lampros Perogamvros, viši predavač u Centru za medicinu spavanja pri Sveučilišnoj bolnici u Ženevi za spomenuti portal.