Hladan vjetar puše preko "Binnenhofa", građevinskog kompleksa iz 13. stoljeća u kojemu se nalazi parlament. Nekoliko vladinih uposlenika u jednom kiosku ispred unutarnjeg dvorišta jede riblje sendviče, nizozemski i strani turisti se šeću preko pločnika i fotografiraju zgradu. U srijedu, 15. ožujka, u Nizozemskoj se održavaju izbori za novi parlament. U anketama populistička "Stranka za slobodu" (PVV) Geerta Wildersa liberali iz stranke premijera Marka Ruttea VVD vode utrku za najjaču političku stranku.

Šef PVV-a Geert Wilders je s obzirom na pobjedu Donalda Trumpa u SAD-u, na Brexit i na rastući populistički protuimigracijski pokret u Europi već govori o "patriotskom proljeću".  Popularnost PVV-a je nekoliko dana uoči izbora, zbog toga jer je premijer Rutte u sukobu s Turskom „pokazao zube", pala. No PVV još uvijek ima izgleda da postane najjača stranka.

"Zastrašujuće je", smatra Marleen Breuker. Ta 62-godišnjakinja radi u obrazovnom sektoru i sa svojom obitelji je upravo na jednodnevnom izletu u Den Haagu. "Nadam se da su ankete pogrešne", kaže ona i dodaje da uvijek bira Zelene.

Nizozemski Trump

Geert Wilders, kojega se, između ostalog, zbog njegove markantne frizure naziva "nizozemskim Trumpom", ne zaostaje za svojim idolom iz SAD-a kad se radi o izbornoj kampanji i o tome da se osobnu interpretaciju događanja u svijetu širi putem Twittera. "Izravnu prednost zbog toga možda nema", kaže Sarah Lange, profesorica pri Sveučilištu u Amsterdamu koja je svoju doktorsku disertaciju posvetila znanstvenom pristupu desnopopulističkim strankama u Zapadnoj Europi. "Ali takvo postupanje izaziva pozornost medija. Wilders tako ima mogućnost da biračima uvijek iznova predoči svoje ideje." 

I Chris Aalberts s Erasmus sveučilišta u Rotterdamu se specijalizirao na populizam. On nije mišljenja da Wilders puno kopira od drugih. Stranački program PVV-a je dug samo jednu stranicu, kaže on. "Program je vrlo dosljedan i uvijek iznova ponavlja isto." Ipak, vjeruje Aalberts, političke mjere Donalda Trumpa, poput sporne zabrane ulaska u zemlju za ljude iz većinski muslimanskih zemalja, Wildersu bi išle na ruku: "On tako može reći: 'Vidite, netko drugi to također radi."

2012. godine je Aalberts napisao knjigu o ljudima koji biraju PVV. U međuvremenu više i nije neki veliki tabu reći da se glasuje za tu stranku - iako mnogi iz akademskog sloja društva to prešućuju kako ne bi ugrozili svoju karijeru, kaže Aalberts. 

Raymon (27), koji ne želi otkriti svoje prezime, glasovao je za Wildersa na izborima 2012. godine. Nakon što je s djevojkom proveo vikend u Den Haagu, vraćaju se oboje na istok zemlje gdje Raymon radi s oboljelima od demencije. On se raduje što Wilders želi više novca uložiti u zdravstveni sustav, ali ga malo što drugo što Wilders propagira privlači. "Wilders sada podržava Trumpa i želi da izađemo iz Europske unije. To više nije moja stranka", kaže on. "Osim toga, gotovo sve stranke su isključile mogućnost koaliranja s Wildersom. Čemu onda uopće još glasovati za njega?"

I premijer Mark Rutte iz Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD) ne namjerava ponovno koalirati s PVV-om. 2010. godine ga je Wildersova stranka pomagala u manjinskoj vladi. No, Chris Aalberts upozorava da se ne treba vjerovati Rutteovim najavama. "Njegovo obećanje ništa ne vrijedi", kaže on. "Okolnosti se uvijek mogu promijeniti." Aalberts ipak ne vjeruje da će PVV biti dio novog kabineta, jer je ta stranka, kako kaže, "nesposobna".

"Opasan" i "previše ekstreman"

Raymonova djevojka Loes Hammerstein studira sociologiju. Ona će, kaže, vjerojatno glasovati za Socijalističku stranku (SP). "Ustvari me politika ne zanima", pojašnjava ta 22-godišnjakinja, ali zna da je protiv Wildersa. "Ne sviđa mi se kako govori o muslimanima i izbjeglicama."

"U našem gradu ih nema puno", prekida ju Raymon, "ali kad hodate Amsterdamom, onda mogu razumjeti da je nekim ljudima previše. Međutim, slažem se da je Wilders postao pomalo opasan i - previše ekstreman."

Prema informacijama instituta za istraživanja izbora "I&O Research", 77 posto birača u Nizozemskoj je još uvijek neodlučno. Istraživanje koje su zajednički proveli dnevni list "De Volkskrant" i Sveučilište u Amsterdamu je pokazalo da jedna petina birača koji inače ne bi birali VVD, razmišljaju o tome da im iz "strateških razloga" daju svoj glas kako bi spriječili pobjedu PVV-a.

Političko samoubojstvo

Marianne Maarschalkerweerd (70) dosad je uvijek glasovala za nizozemske kršćanske demokrate. Sada tendira prema 50Plus, stranci koja želi zastupati interese umirovljenika. Maaschalkerweerd sumnja u to da su prognoze ispravne. "Navodi se da je to sada odluka između Wildersa i Ruttea, ali ja smatram da je to medijska propaganda." Ona vjeruje da će PVV dobiti dosta zastupničkih mjesta u parlamentu i smatra to "razumljivim" jer su druge stranke "davale previše obećanja koja nisu ispunile. Ne govorim rado o izbjeglicama, ali ne želim da svi ti mladi muškarci dolaze ovamo i mislim da mora doći do strožeg pristupa."

Prema navodima znanstvenika De Langea i Aalbertsa, većina umjerenih stranka je po pitanju useljavanja, islama i Europske unije preuzela neke teme od PVV-a. Tako je Rutte nedavno u velikim listovima dao objaviti jedno otvoreno pismo. Tko nije spreman ponašati se "normalno" i prihvatiti nizozemsku kulturu, neka napusti zemlju, navodi se u tom pismu. "Bilo bi političko samoubojstvo ne približiti se sada sadržajno PVV-u", kaže Aalberts. De Lange sažima: "Svejedno je koliko zastupničkih mjesta će osvojiti Wilders i hoće li biti dio vlade: njegov utjecaj će se itekako osjetiti."