Tko bi se trebao osjećati izazvanim nastupom u predizbornoj kampanji turskih političara: pojedinačne zemlje ili cijela Europska unija? Austrijski kancelar Christian Kern je za njemački dnevnik Die Welt am Sonntag kazao da je to Europska unija u cjelini, i to je dovelo do rasprave koja ovih dana dobiva konture. "Bilo bi razumno da EU zajednički nastupi kako bi spriječio nastupe za izbornu kampanju", kaže Kern.

Nastupi inozemnih političara tijekom izbornih kampanja su u državama EU-a novina. A to što se u konkretnom slučaju radi o političarima iz Turske ima posebnu težinu s obzirom da je riječ o velikoj zemlji s oko 80 milijuna stanovnika. I zbog toga Europa mora djelovati jedinstveno, smatra austrijski kancelar. Jer, kada bi došlo do zabrane ovakvih nastupa na europskoj razini onda bi se spriječilo da samo jedna zemlja, kao na primjer Njemačka, potpadne pod pritisak Turske.

Ali, koliko je izgledno da EU zauzme zajedničko stajalište u odnosu na Tursku? Raphael Bossong iz berlinske Zaklade za znanost i politiku kaže za DW da nije isključeno, ali da je to u ovom trenutku malo vjerojatno. On pretpostavlja da jedna ovakva akcija neće postati redovita strategija turske vlade. Ali, ako se ponovi slično, i ako se iz ovog izrodi srednjoročna kriza, također potaknuta ozbiljnim sankcijama protiv Nizozemske, onda je nužno da EU zauzme zajedničko stajalište."Slično je, nakon sukoba koji je tijekom vikenda eskalirao između Turske i Nizozemske reagirao i potpredsjednik Europskog parlamenta Alexander Graf Lambsdorff. "EU bi se trebao dogovoriti i izaći sa zajedničkim stajalištem da ne dozvoli turskim ministrima izborne nastupe na teritoriju Unije", kaže Lambsdorff za Die Welt. Slično je reagirao i predsjednik Zelenih Cem Özdemir. On zahtijeva koordinirano djelovanje na europskoj razini kako "diktator iz Ankare ne bi mogao okretati jedne protiv drugih".

Oštre riječi

Bossong smatra da se posebno u Njemačkoj ne želi daljnja eskalacija situacije. I upravo zbog toga njemačka kancelarka Merkel nije još govorila o zajedničkom stajalištu Europske unije. No, činjenica je da je izrazila solidarnost s Nizozemskom i tu zemlju uzela u zaštitu od Erdoganovih napada. Ali, kada je riječ o zajedničkom djelovanju Unije, tu je suzdržana, smatra Bossong. Ono što je pak očito jeste to da sve to "potiče kako turske tako i europske populiste".

Jer, da su Europljani upotrijebili takve instrumente onda bi Erdogan imao samo još jedan razlog više da to označi antiislamskim stavom. A europski populisti ionako ulaze u svaku konfrontaciju s islamskim političarima. Već sada je, smatra on, vrlo teško vratiti se na normalu. "S obzirom na oštrinu jezika teško je uopće naći način kako da se izađe iz ovog vlaka kad se već jednom u njega ušlo", kaže Bossong.

Istovremeno je ovaj konflikt pogodio u mjesto koje je osjetljivo za mnoge države članice EU-a - političku instrumentalizaciju manjina. To su od europskih zemalja prvo osjetile Njemačka, Nizozemska i Austrija - zemlje s velikom turskom zajednicom. A kako manjine mogu biti iskorištene kao "vanjskopolitička lopta" pokazalo se i u krizi s Ukrajinom. Rusija sve do danas svoju politiku prema susjednoj zemlji obrazlaže "zaštitom" ruske manjine. Također i u Estoniji i Letoniji, zemljama u kojima živi trećina, odnosno četvrtina Rusa, su zabrinuti zbog toga što bi Moskva mogla zloupotrijebiti i snažnije djelovati protiv malih susjeda.

Pragmatična suzdržanost

Mnoge europske države imaju jaka multikulturna društva. Europu sada sve više zaokuplja to što može doći do sukoba s velikim zemljama iz susjedstva. Posebno ako se imaju u vidu lažne dojave i mediji koje kontroliraju države, već intenzivno se raspravlja o mogućim kontra-strategijama. A možda sve to za nekoliko mjeseci dovede do toga da EU zauzme obvezujuća stajališta i da djeluje zajednički. "No, najbolje bi bilo da EU pokaže suzdržanost u djelovanju", smatra Bossong.