Loša vijest je da najvjerojatnije nitko od nas "običnih građana" neće dobiti priliku da se prošeta Mjesecom. Dobra vijest je da svejedno gotovo svakodnevno koristimo barem jedan proizvod povezan sa svemirom i NASA-om.

Aparatić za zube, toplomjer, stakla za naočale i softver samo su neki od proizvoda koji se oslanjaju na svemirska istraživanja. Radi se o izumima koji su nastali u Nasinim laboratorijima, ali su s vremenom pušteni u komercijalizaciju i usavršavanje od strane specijaliziranih poduzeća.

Infracrveni toplomjer koji se stavlja u uho tako je nastao zbog NASA-ine potrebe da izmjeri temperaturu zvijezda i planeta, a ručni usisivač isprva je samo trebao očistiti opremu astronauta od prašine na Mjesecu.

Prozirni aparatići za zube
Na tržištu se se pojavili 1987. i olakšali život brojnim pacijentima koji su željeli imati ravne zube bez da mjesecima svijetom hodaju vidljivim aparatićem u ustima. Prozirni materijal izvorno je bio namijenjen zaštiti infracrvenih antena od visokih temperatura kojima su izložene u svemiru.

Naočale otporne na ogrebotine
Sitne čestice u svemiru prisilile su NASA-u da razvije plastično staklo otporno na ogrebotine koje se danas pretežno koristi pri izradi dioptrijskih naočala. Materijal se prvi put u svemiru pojavio na zaštitnim kacigama astronauta koje je učinio deset puta otpornijim na oštećenja od klasičnog stakla koje nije imalo taj sloj.

Barkod
Crno-bijele crte kojima su označeni svi proizvodi u prodavaonicama koristili su Nasi još u vrijeme priprema za put na Mjesec kako se ne bi izgubio pregled nad svim sitnim i velikim dijelovima potrebnim za misiju.

Razgovori na velike udaljenosti
Prije nego što su ljudi poslani u svemir, NASA je izgradila velike satelite koji su trebali omogućiti komunikaciju između Zemlje i astronauta. Takvi sateliti se danas koriste u svakodnevnoj komunikaciji, odnosno za slanje poruka i telefoniranje na velikim udaljenostima.

Wireless
Alati koji funkcioniraju i bez žice razvijeni su iz praktičnih razloga: astronauti u svemirskim letjelicama jednostavno nisu mogli uštekati kablove u struju. Baterije na punjenje prvi put su koristili Armstrong i Aldrin kada su s mjesečeve površine prikupljali uzorke kamenja.

Više zanimljivih izuma možete pronaći na interaktivnim stranicama NASA-e.