11 tisuća godina mogao bi, po arheološkoj procjeni, biti star kostur pronađen u špilji Vlakno, u blizini mjesta Savara na Dugom otoku, javlja Hina.

"Taj datum od 11 tisuća godina još nije potvrđen sa stopostotnom sigurnošću, ali kostur je pronađen u sloju zemlje koji je već datiran metodom C-14, upravo na 11 tisuća godina starosti", rekao je jedan od voditelja arheoloških istraživanja dr. Mate Parica.

"Ostatci, koji su jako dobro sačuvani, sada idu na antropološku analizu DNA i dodatnu C-14", rekao je, dodavši da će analiza pokazati točnu starost, spol i razdoblje iz kojega potječu ostatci. Na nalazištu nisu pronađeni samo ljudski ostatci nego se vide tragovi civiliziranog pokopa prije 11 tisuća godina.

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru drugi je put ove godine sa svojom ekipom arheologa pod vodstvom dr. Darija Vujevića i dr. Mate Parice istraživao tu špilju. Na prvi pogled malena ona se već sada po dosad pronađenim nalazima svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana, ističu arheolozi.

Slojevi koji sežu sve do 20 tisuća godina unazad dali su osim ljudskih ostataka velik broj nalaza kremenog i koštanog oruđa te životinjskih ostataka koji svjedoče o gospodarstvu zajednice.

"Posebno iznenađenje dočekalo nas je na kraju ovogodišnje kampanje istraživanja. Položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženu položaju gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika špilje. Članovi zajednice položili su ga ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja", dodao je dr. Parica.

"Znanstvena vrijednost tog nalaza je golema jer u Dalmaciji gotovo i nema ljudskih ostataka iz tog razdoblja. Razbacani dijelovi kostura pronađeni su u Kopačini na otoku Braču. Najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spile na otoku Korčuli, gdje je pronađeno pet ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No datumi za te nalaze su dvije do tri tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna. Time je nalaz s Dugog otoka postao najstariji poznati Dalmatinac", istaknuo je dr. Parica.

Pravo istraživanje tek počinje, DNA i antropološke analize dat će brojne podatke o životu pokojnika i uzrocima smrti, a, kako ističe dr. Parica, dobiveni podatci poslužit će za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o razdoblju mezolitika na Sredozemlju.