« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 10 godina i 1 mjesec
Moderni Dorian Gray

Možemo li zaustaviti starenje bez posljedica?

Znanost se sve više okreće raznim rješenjima za potpuno sprječavanje ili barem usporavanje starenja raznim biološkim metodama

Gen starenja teoretski riješen
Gen starenja teoretski riješen (Arhiva)
Više o

starenje

,

genetika

,

vječna mladost

,

eliksir mladosti

,

biogerontologija

,

regenerativna medicina

U posljednjem desetljeću, ideja da ljudi zauvijek ostanu mladi prešla je sa stranica fikcije u planove nekih od najuspješnijih znanstvenika na svijetu. Za razliku od prije, naziv je drugačiji - govori se o "regenerativnoj medicini", "presađivanju tkiva" ili "biogerontologiji", a ne o "eliksiru života" - ali osnovna ideja je ista; starost nije neizbježna; znanost će nam pomoći zaustaviti je.

Prema mišljenju nekih znanstvenika, među nama živi pravi Dorian Gray. Ta osoba možda nije prekrasni mladi čovjek s misterioznim portretom na tavanu (u romanu Oscara Wildea, portret stari umjesto Doriana, a Dorian ostaje vječni mlad). Ta osoba je netko za koga će nam se činiti da, mješavinom dobrih gena, zdravim stilom života i pravovremenim medicinskih zahvatima, odaje iluziju mladosti tijekom vrlo dugog života.

Iako u razvijenom svijetu svaka naredna generacija ima duže očekivano trajanje života - zahvaljujući modernom zdravstvu, prehrani, kontroli bolesti i smanjenoj smrtnosti novorođenčadi - neobično je da baš današnja generacija ljudi počinje razmišljati o starenju kao o bolesti koja zahtijeva liječenje.

Dok se srednjovječni dio današnje populacije može radovati doživljavanju 80 ili 90 godina, naša djeca će prosječno imati čak 120 godina.

Ali anti-ageing san je i dalje ostvariv upravo zbog mnogih dostignuća u biologiji i biotehnologiji. Starenje nastaje zbog "istrošenosti" naših stanica; naše tijelo brzo se oporavlja kada smo mladi, ali njegova sposobnost obnavljanja smanjuje kada ostarimo. Dotrajalost stanica nas s vremenom obuzme u obliku bolesti povezanih sa starenjem kao što su rak, artritis i alzheimerova bolest.

Neki znanstvenici vjeruju da starenje organizma može biti smanjeno ili obrnuto, a kraj starenja - smrt - može se izbjeći. Kontroverzni britanski znanstvenik Aubrey de Gray ne vidi razloga zašto ljudsko tijelo ne bi moglo trajati 1000 godina. On vjeruje da takav moderni Metuzalem već postoji među nama.

Kako De Gray to kaže: "To nije samo ideja; postoji vrlo detaljan plan za popravljanje svake štete u stanicama - i svaka od ovih metoda ili već postoji ili se temelji na tehnologijama koje se samo moraju iskombinirati".

Zamislite pojedinca koji se podvrgava svim postojećim terapijama ili se podvrgne istraživanjima bez obzira na ishod. Nazovimo ga Dorian po Wildeovu junaku. Pri rođenju njegov genom ima 23 para kromosoma s upisanim genima. I na taj način Dorianovi doktori mogu iščitati što je zapisano u njegovim genima te ima li izgleda bolovati od nekih bolesti.

Sada zamislite da je u njegovom genomu zapisano da će bolovati od neke srčane bolesti. O tome se on ne bi morao brinuti budući da bi svaki rizik od bolesti genska terapija izbrisala pri rođenju. Obično znanstvenici ovo postižu unoseći virus u tijelo. Virus nosi nove gene koje ubacuje gdje treba u genomu te na taj način iznutra upravlja genomom.

Istovremeno, dok se Dorianov gen popravljao, također je i nadograđen: dodan mu je gen za dugovječnost. Više se ne mora brinuti o fizičkom propadanju svojih vitalnih organa: krv iz pupčane vrpce spremljena je pri rođenju kako bi se od nje mogle načiniti stanice koje bi se upotrijebile za proizvodnju nove jetre, bubrega ili čak srca.

Prehrana modernog Doriana zahtijevala bi za trećinu manji unos kalorija. Postoje mnogi dokazi da to produžuje život. Tako naprimjer, na japanskom otoku Okinawa stanuju ljudi s najdužim životnim stažem, a sam otok poznat je po vrlo lošoj opskrbi hranom zbog neuspješnog uzgoja raznih usjeva. Godine 2005. stanovnici Okinawe živjeli su u prosjeku pet godina duže od Amerikanaca.

Ali pravi je cilj znanstvenika koji istražuju starenje pronaći glavni mehanizam u tijelu koji upravlja starenjem. Pronaći njihalo i zaustaviti ga, ili barem usporiti njegovo kretanje.

Neke naznake dolaze od američke tinejdžerice Brooke Greenberg koja je najbliže Dorianu Grayu što znanost ima. Šesnaestogodišnjakinja je veličine jedanaestomjesečne bebe.

Prestala je rasti kad je bila još beba, iako su neki dijelovi njene anatomije nastavili sazrijevati. Brooke ima mliječne zube, kosti desetogodišnjakinje i ne može govoriti ili gutati normalnu hranu; hrani se cjevčicom kroz trbuh. Njeno stanje nazvano je Sindrom X i smatra se da je jedini takav slučaj u svijetu. Znanstvenici smatraju da je stanje nastalo zbog nedostatka glavnog gena koji regulira rast i starenje tijela.

"Bez velike senzacionalzima, rekao bih da je ovo prilika za nas da pokušamo odgovoriti na pitanje zašto smo smrtni ili barem da testiramo vlastitu smrtnost", rekao je professor Richard Walker, specijalist sa University of South Florida College of Medicine, koji je, zajedno sa svojim kolegama, vrlo zbunjen stanjem djevojčice.

Brooke možda jest zamrznuta u djetinjstvu, ali njezina nemogućnost starenja, naravno, ima svoju cijenu. Preživjela je mnoge napadaje, kapi i tumore te je bila na rubu smrti u nekoliko navrata. Njeno postojanje uči nas nečemu što je Wildeov Dorian vrlo brzo otkrio, a što će znanstvenici tek otkriti: pazite što želite!

05.07.2012. 19:00:00
Novi komentar
nužno
nužno