« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 1 godinu i 5 mjeseci
SRCE

Može li srce uvijek reći DA

Srčanožilna smrt i u Hrvatskoj najvažniji uzrok smrti pa na srce i njegovo zdravlje treba misliti svakodnevno, a ne samo na Valentinovo

Ima li ljubavi?
Ima li ljubavi? (Arhiva)
Više o

Valentinovo

,

srce

,

emocije

Zbog Valentinova, dana zaljubljenih veljača je mjesec koji većina nas povezuje s ljubavi.  Nema osobe kojoj simbol ljubavi i zaljubljenosti nije srce. No, osim u terminima ljubavi, o srcu i njegovu zdravlju treba razmišljati svakodnevno jer ubrzani način života, stres i intenziviranje aktivnosti koje je sve teže izbjeći povećavaju razinu simpatikusa, čak i kod mladih ljudi, podižući puls i tlak na razine koje nikako ne bi trebalo zanemariti, a koje često mogu imati i kobne posljedice.

Naime, sve češće svjedočimo smrti mladih sportaša u visoko kompetitivnim sportovima koji zbog ekstremnih simpatičkih aktivnosti doživljavaju smrtonosne aritmije tijekom natjecanja ili intenzivnih treninga, kao i iznenadnim smrtima ljudi srednjih godina koje bismo do jučer proglasili potpuno zdravima.

Srce je središnji organ emocija. Kad smo sretni, zaljubljeni, ali i prestrašeni, kad smo ljuti, sve to najbolje osjećamo upravo u radu srca. Uvijek kad se opisuju razne emotivne situacije, srce je u središtu pa se uobičajeno izjavljuje: srce mi je poskočilo od radosti, srce mi treperi od ljubavi, srce mi je sišlo u pete od straha.

Zašto srce kao jedna mišićna pumpa koja neprestano i neumorno pumpa krv u cijeli organizam i održava nas živim ima epitet središta emocija?

Da bismo to razumjeli moramo shvatiti mehanizme kojima se srčani rad precizno usklađuje s potrebama organizma za krvotokom. Jer nisu iste metaboličke i samim time cirkulacijske potrebe noću, dok spavamo i odmaramo se, i u punoj tjelesnoj aktivnosti.

Zašto je tome tako upitali smo  prim. dr. med. Darka Počanića, voditelja Koronarne jedinice i jedinice za intenzivnu medicinu, specijalista internista i subspecijalista kardiologije koji ističe:

„Kako bi se srčana aktivnost uvijek usklađivala s aktivnošću organizma, srce i krvne žile su pod utjecajem dva neurohumoralna sustava -  simpatičkog i parasimpatičkog sustava. Simpatički sustav pojačava snagu i brzinu rada srca, a parasimpatički usporava i stavlja krvotok u stanje mirovanja. Simpatički sustav evolucijski se razvio s ciljem da našu vrstu održi na životu jer je njegova aktivnost bila važna u preživljavaju, bilo da se radilo o lovu za hranu ili bježanju od predatora. On aktivacijom priprema organizam na tjelesne, ali i emotivne aktivnosti, ubrzava puls i povećava krvni tlak. I dok je taj sustav u prethistoriji bio neminovan za preživljavanje, danas u našem civilizacijskom krugu više ne bi trebao imati tako važnu ulogu. Malo tko od nas bježi pred medvjedima ili lovi divljač da bi se prehranio. Ipak, zamjetna je pojava pojačane aktivnosti simpatičkog živčanog sustava kod mladih i sredovječnih osoba bez jasnog egzistencijalnog razloga. A uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikusa je fenomen koji se naziva stres.

Ubrzani način života, brojne obaveze koje nerijetko sami sebi bespotrebno namećemo povećavaju aktivnost simpatičkog sustava i samim time preplavljuju receptore u srcu i krvnim žilama adrenalinom i noradrenalinom, povećavajući tako i puls i tlak. Oba ova čimbenika dokazano vode do skraćenja životnog vijeka i preuranjene kardiovaskularne smrtnosti."

Podsjetimo, kardiovaskularna smrtnost u većini zapadnih zemalja vodeći je uzrok smrtnosti ne samo u starijoj već i u sredovječnoj populaciji. 

„Ne manje važna jest i činjenica da je i u Hrvatskoj najvažniji uzrok smrti upravo srčanožilna smrt. Upornim provođenjem mjera otkrivanja, liječenja i praćenja kardiovaskularnih bolesti omjer smrtnosti zbog srčanožilnih bolesti smanjio se od oko 55 posto do 45 posto proteklih deset godina, ali je još uvijek neprihvatljivo visok. Zato treba posvetiti pozornost simptomima koji ukazuju na mogući pojačani učinak stresa na srce. Često osobe s hiperkinetskim cirkulacijskim sindromom opisuju napetost, glavobolju, nemir i  osjećaju ubrzani rad srca i onda kad ne bi trebalo raditi brzo, mjere povišene vrijednosti tlaka. Puls, a često i tlak su povišeni kad se kod takvih osoba prate tijekom dana i noći, bez oporavka i odmora tijekom spavanja. Navedeno progresivno dovodi do oštećenja srca, ali i cirkulacije, dok povišeni tlak oštećuje krvne žile mozga ubrzavajući starenje i gubitak njegove funkcije. To je stanje koje sigurno treba shvatiti ozbiljno i liječiti", upozorava prim. dr. med. Darko Počanić te dodaje: „Sreća je da napretkom medicine danas u modernoj kardiologiji postoje provjereni i vrlo učinkoviti lijekovi iz skupine beta adrenergičkih blokatora, koji se učinkovito bore protiv ovih patofizioloških promjena. Visokoselektivni beta blokator u dugoj kliničkoj primjeni je npr. bisoprolol, kojim kardiolozi liječe hiperkinetski sindrom i hipertenziju, neizostavan lijek kod zatajenja srčane funkcije zbog slabljenja snage srčanog mišića, a koji se propisuje redovito i nakon srčanog udara. Zbog visoke selektivnosti veže se samo na receptorska mjesta u srcu i samim time su sve moguće nuspojave na drugim organskim sustavima izbjegnute. Usporava pretjerani srčani puls i vraća povišene vrijednosti krvnog tlaka u normalu. Također, energetski štiti kardiovaskularni sustav i samim time produljuje život."

Treba naglasiti da ovo nisu stanja i situacije kojima svjedočimo samo kod starijih, bolesnih osoba, već su kao što je prethodno istaknuto, sve više prisutni i kod mladih ljudi zbog ubrzanog načina života koji povećava razinu simpatikusa te podiže puls i tlak.

Preporuka mladima: nakon dvadeset i prve godine učiniti barem jedan sistematski kardiološki pregled

„Intenzivan život i već sam proces školovanja danas pred mnoge mlade osobe i prije 18 godine života stavlja nemale izazove koji izravno utječu na zdravlje tih mladih ljudi. Preporuka je stoga da se nakon dvadeset i prve godine učini barem jedan sistematski kardiološki pregled kako bi se na vrijeme detektiralo i definiralo stanje srčanožilnog sustava, naglašava prim. dr. med. Počanić.

Svi ćemo se složiti da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti pa povodom ovog i svih nadolazećih Valentinova valja uputiti savjet svim dobnim skupinama da čuvaju svoje srce i misle na njega ne samo na Valentinovo, već svakodnevno. Potrebno je životno kormilo uzeti u svoje ruke kad god je to moguće te svjesno izbjegavati nepotrebne stresove i uzrujavanja uz redovno i umjereno bavljenje tjelesnim aktivnostima, a kako bismo naš srčanožilni sustav održali zdravim. 

13.02.2023. 20:04:00
Novi komentar
nužno
nužno